Crkva sv. Ivana Tavelića na Bezdanskom putu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Crkva sv. Ivana Tavelića je rimokatolička crkva na salašima Bezdanskom putu. Posvećena je sv. Nikoli Taveliću[1], prvome hrvatskom svetcu i zaštitniku hrvatskog naroda. Ovom crkvom salaši Bezdanski put jedini su somborski salaši koji imaju svoju crkvu. Mise na hrvatskom jeziku redovito se održavaju.[2] Župa sv. Ivana Tavelića je jedina župa u Subotičkoj biskupiji koja nosi to ime.[3]

Zemljopisni položaj

Nalazi se na pola Bezdanskog puta, salašarskog naselja dugog sedam kilometara duž ceste koja spaja Sombor i Bezdan, s istočne strane ceste.[1]

Upravna organizacija

Župa sv. Ivana Tavelića kojoj je sjedište u ovoj crkvi obuhvaća dio salaša sjeveroistočnog od prometnice Sombor — Bezdan, poput Malog Beča te sve salaše zapadno od korita Mostonge.[1] Župa je uspostavljena šest godina prije izgradnje crkve, na 25. srpnja 1985. godine. Najmlađa je (stanje srpnja 2021.) župa u Subotičkoj biskupiji.[4]

Do osnivanja župe, svećenici koji su skrbili o pastvi na Bezdanskom putu ispočetka su bili iz središnje somborske župe. Kad je osnovana 1960. godine župa Uzvišenja sv. Križa, skrb su preuzeli svećenici iz te župe. Za ovdašnju pastvu skrbili su Ivan Juriga, Franjo Bogišić, Josip Temunović, Josip Pekanović, Franjo Ivanković, Lazar Novaković, Marinko Stantić, Slavko Večerin, opet Josip Pekanović (od jeseni 2000.), a u svojstvu kapelana Luka Poljak..[4]

Povijest

20. ožujka 1968. je biskup Matija Zvekanović utemeljio je vikariju Kozara – Bezdanski salaši.[5] Vjernici iz salaša ovog kraja pokrenuli su inicijativu za gradnju crkve na Bezdanskom putu.[3] 25. srpnja 1968. održana je osnivačka skupština zastupnika crkvene općine – Bezdanski salaši. Najviše se je na osnivačkoj sjednici govorilo izgradnji crkve. Prvo su rješavali gdje dobiti zemljište za gradnju. Ponudili su ga Aranka i Petar Gromilović, a to je bio dio očevine Aranke Gromilović rođene Čuvardić. Glede sredstava za gradnju, dali su ju lokalni vjernici s Bezdanskog puta, Sombora i okolice. Šestoro darovatelja su osnivači, a još stotinjak zakladnika je dalo novac. Darvatelji su Aranka i Petar Gromilović dali zemljište, Stipan Dorotić i Bara Dorotić (r. Antunić) koji su darovali oltar, Vladislav Vlašić i Klara Vlašić r. Parčetić koji su uz novac darovali kip sv. Nikole Tavelića, Ivan Firanj i Ana Firanj r. Strilić su dali postaviti križni put, a Josip Beretić i Leona Beretić r. Benja dali su izraditi ambon.[5] Svećenik u župi Presvetog Trojstva u Somboru[1] odnosno sv. Križa preč. Ivan Juriga[6] dugo je godina iskao dopuštenje za izgradnju crkve. Naposljetku ga je isposlovao 1971. godine. [1] Ugovor o izgradnji sklopljen je 23. ožujka 1971. godine.[5] Zemljište od 12 ari i 50 četvornih metara uz cestu, na pola Bezdanskog puta[5], darovali su Petar i Aranka Gromilović, a to je bila jedna njiva. Kamen temeljac postavio je ondašnji biskup Matija Zvekanović.[1] Blagoslovio ga je na blagdan sv. Antuna Padovanskog 13. lipnja.[3] Kuriozitet je da su vjernici Bezdanskog puta prije nego se izgradila ova crkva kao dan proštenja slavila Petrovo, a zadržao i nakon izgradnje crkve, tako da se ljetno proštenje slavi u tjednu proslave svetkovine sv. Petra i Pavla.[6]

Crkva je dovršena iste godine nakon nekoliko mjeseci. Poznati somborski liječnik Ladislav Vlašić bio je kum izgradnje. [1] Crkvu su posvetili Nikoli Taveliću koji je godinu dana prije proglašen svetcem (21. lipnja 1970.[7]). Podignuta je u vrijeme 1970-ih kada su se crkve u SFRJ vrlo malo gradile. Podigli su ju vjernici salašari. Zbog politički vrlo nepovoljnih vremena, crkva izvana nije imala prepoznatljiva obilježja crkve — zvonik, križ ili toranj.[2] Crkva je izgrađena zahvaljujući inicijativi vjernika iz okolnih salaša. Iako još nije bila dovršena, crkva je svečano blagoslovljena 14. studenoga 1971. godine.[7] Crkva je bila dovršena utoliko što je bila pod krovom. Tek nagodinu je ožbukana i urađena joj je vanjska fasada.[3] Križ je pak podignut tek 53 godine poslije. Prvi planovi postavljanja križa datiraju iz 1974. godine i postojao je projekt križa, koji je osmislio poznati osječki arhitekt Mihajlo Biglbauer, htjevši time pružiti crkvi prepoznatljivo katoličko obilježje.[7]

Liberalniji dužnosnici su odobrili gradnju crkve, no poslije se politika promijenila i osobe koje su odobrile gradnju crkve su kažnjene.[6] Činjenica da je uopće dopušteno graditi crkvu nije bila po volji partijskih aparatčika i tobože nepartijske ustanove kao SSRN. Još dvije godine poslije Novosti i Somborske novine su pisale o crkvi kao temi sjednice SSRN, gdje su dopuštenje okvalificirali promašajem. Okorjela politička netolerancija prema vjeri rezultirala je ostavkama predsjednika općinskog vijeća Laslo Jagica, predsjednika vijeća mjesnih zajednica Marko Patarčić, načelnika tajništva za stambeno komunalne poslove Marko Menarski te direktorice Zavoda za urbanizam Ivanke Jovanović, koju su čak isključili iz Saveza komunista. [1]

Zvonik je postavljen 2021. godine. Župljani su pored crkve sagradili drveni zvonik. U nj su postavili jedno malo zvono iz 1929. i jedno malo zvono iz 1771. godine, koje je starošću među najstarijima u široj Oba su zvona iz ostavštine obitelji Falcionea. Prije su zvonila na kalvarijskoj kapeli u Somboru, a potom su godinama bila izvan uporabe. Za novo aktiviranje su za njih napravili nove jarme, jedan nedostajući bat te sve potrebno da ih se može podići na zvonik i za moći njima ručno zvoniti. Zvona su modernizirana elektrificiranjem i automatiziranjem. Sav posao su napravili župljani. Prvi su put zvona zazvonila na Treću adventsku nedjelju prije svete mise, na blagdan Materica 12. prosinca 2021. godine.[8]

Križ ispred crkve podignut je 53 godine poslije posvećenja crkve. Jedan je od najvećih katoličkih križeva u Srbiji. Kao i pri izgradnji crkve, salašari su pomogli pri izradi i postavljanju križa. 17. studenoga 2024. blagoslovio ga je zrenjaninski biskup mons. Mirko Štefković 17. studenoga 2024.. Križ je visine 7,5 metara, a kip raspetog Isusa visok je 180 cm.[2] Gradnju su financirali vjernici i župa.[7]

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Marko Tucakov: Pola veka crkve sv. Nikola Tavelića na Bezdanskom putu. SOinfo.org. 29. lipnja 2021. Pristupljeno 4. travnja 2025.
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 Blagoslovljen križ ispred crkve sv. Nikole Tavelića na Bezdanskom putu kod Sombora . Kanal RTV Vojvodine - Hrvatske redakcije na YouTubeu. Postavljeno 22. studenoga 2024. Pristupljeno 4. travnja 2025.
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 s.acanski: Posvećen križ u crkvi sv. Nikole Tavelića na Bezdanskom putu . Novi Radio Sombor. 21. studenoga 2024. Pristupljeno 4. travnja 2025.
  4. ↑ 4,0 4,1 KTA: Sombor: Pod zaštitom sveca iz staroga kraja. KTA BK BiH. 2. srpnja 2021. Pristupljeno 5. travnja 2025.
  5. ↑ 5,0 5,1 5,2 5,3 Hrvatska riječ, Subotica: Sv. Nikola Tavelić: Jedina crkva njemu posvećena u Subotičkoj biskupiji je na Bezdanskom putu. Hrvatski tradicijski portal. 14. studenoga 2023. Pristupljeno 5. travnja 2025.
  6. ↑ 6,0 6,1 6,2 IKA: Župa sv. Nikole Tavelića u Somboru proslavila pola stoljeća od izgradnje crkve . IKA. Hrvatska katolička mreža. 28. lipnja 2021. Pristupljeno 5. travnja 2025.
  7. ↑ 7,0 7,1 7,2 7,3 CroExpress: Posvećen križ ispred crkve sv. Nikole Tavelića na Bezdanskom putu kod Sombora . CroExpress. 20. studenoga 2024. Pristupljeno 5. travnja 2025.
  8. ↑ IKA: Sagrađen zvonik pokraj župne crkve sv. Nikole Tavelića u Somboru . IKA. Hrvatska katolička mreža. 14. prosinca 2021. Pristupljeno 5. travnja 2025.

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Crkva_sv._Ivana_Tavelića_na_Bezdanskom_putu&oldid=535843"