Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zlatovrane

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Preusmjereno s Coraciidae)
Zlatovrane
Coracias caudatus
Coracias caudatus
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Coraciiformes
Porodica: Coraciidae
Rafinesque, 1815.
Rodovi
Vidi u tekstu.

Zlatovrane (lat. Coraciidae) su porodica ptica iz reda modrivrana. Po izgledu podsjećaju na vrane, ali po boji i ponašanju su slične ostalim pripadnicima reda mordrivrana. Ova porodica se sastoji od dva roda, Coracias i Eurystomus.

Rasprostranjenost

Zlatovrane žive u toplijim krajevima Starog svijeta. U Africi živi najviše vrsta, a vjeruje se da ova porodica odatle i potiče.[1] Zlatovrana je selica, razmnožava se u Europi i zimuje u Africi, a Eurystomus orientalis se također seli s većine svog areala zimi. Druge vrste su stanarice ili se sele samo djelomično.[2]

Ovo su ptice otvorenih staništa s drvećem ili drugim mjestima odakle se mogu bacati na plijen.

Opis

Zlatovrane podsjećaju na vrane po veličini i građi, jer su duge 25 do 27 cm. Šarene su poput vodomara i pčelarica, s plavom, ružičastom i smeđom dominantnom bojom. Po morfologiji su slične ostalim pripadnicima reda modrivrana: imaju veliku glavu na kratkom vratu, šareno perje i nejake i kratke noge. Dva unutrašnja prsta stopala su povezana, ali vanjski nije. Slabe noge i stopala imaju odraza na njihovo ponašanje. Ne skaču i ne hodaju po granama i rijetko koriste stopala za nešto drugo osim za odbacivanje za plijenom. Kljun je glomazan. Kraći je i širi kod pripadnika roda Eurystomus. Oni imaju šarene kljunove, dok pripadnici roda Coracias imaju crn kljun. Druge razlike između ta dva roda se ogledaju u dužini krila; zlatovrane roda Eurystomus imaju duža krila od onih iz roda Coracias.

Ponašanje

Razmnožavanje

Zlatovrane su bučne i agresivne kada brane svoj teritorij za gniježđenje. Uljeze napadaju tako što se obrušavaju na njih. Monogamne su i gnijezde se u neobloženoj rupi u drvetu i nesu 2-4 jaja u tropima, a 3-6 u višim predjelima. Ptići se izlegu iz bijelih jaja nakon 17-20 dana, a mladi ostaju u gnijezdu još otprilike 30 dana. Ženka snese jaja u intervalima od jednog dana, tako da ako ne bude dovoljno hrane, preživjet će samo stariji ptić. Ptići su, kao svi čučavci, goluždravi, slijepi i bespomoćni kada se izlegu.[1]

Ishrana

Zlatovrane roda Coracias sjede i čekaju plijen da prođe. Kada ga uhvate, odnesu ga u kljunu do grane i tu ga pojedu. Jedu razne kopnene kukce, malene kralježnjake poput žaba, guštera, štakora i mladih ptica. Hrane se mnogim životinjama koje drugi grabežljivci izbjegavaju, poput gusjenica, kukaca jarkih boja i zmija.[1]

Zlatovrane roda Eurystomus love u letu. Gutaju bube, zrikavce i druge kukce i drobe ih velikim kljunom i pojedu ih u zraku.

Taksonomija

Postoji jedanaest vrsta:[1]

Zlatovrane su dobile svoj znanstveni naziv od latinske riječi coracium, što znači "sličan gavranu".[3]

Drugi projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: zlatovrane
Wikivrste imaju podatke o: zlatovranama

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Fry (1992) 6–27
  2. Fry (1992) 98–102
  3. Forshaw, J. & Kemp, A. (1991). Forshaw, Joseph. ed. Encyclopaedia of Animals: Birds. London: Merehurst Press. str. 145–147. ISBN 1-85391-186-0