Cniva

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Cnivin pohod na Meziju 250.-251.

Cniva bio je gotski knez (čije ime znači "nož") poznat pod uspješnom pohodu na rimsku provinciju Meziju 250.-251. Tadašnja rimska država je bila značajno oslabljena ekonomskim nedaćama, kao i političkom nestabilnošću i građanskim ratovima kasnije poznatim kao kriza 3. stoljeća. To se je odrazilo i na sposobnost rimske vojske da drži razna barbarska plemena izvan granica Carstva. Cniva je 250. godine iskoristio to što je najveći dio rimskih snaga sa donjeg tijeka Dunava bio povučen kako bi svom zapovjedniku Deciju pomogao 249. svrgnuti Filipa Arapina s carskog prijestolja. Oko sebe je okupio ne samo gotska, nego i druga germanska i sarmatska plemena; vojska, koja je prema antičkim navodima imala oko 300.000 vojnika, prešla je Dunav podijeljena u manje skupine; iako nije uspio napad na Marcijanopolis, Goti su uspjeli prodrijeti do Nikopolisa i staviti ga pod opsadu.

Tada se pokrenuo i Decije sa svojom vojskom. Cniva je tada odlučio napustiti opsadu Nikopolisa i okrenuti se Filipopolisu (današnji Plovdiv) smatrajući ga lakšom metom. Decijeve jedinice je Kniva iznenada napao i nanio im poraz. Potom je stavio Filipopolis pod opsadu, u čemu mu je, prema nekim izvorima, pomogao lokalni guverner Tit Julije Prisk; grad je zauzet i tada je, prema antičkim izvorima izginulo oko 100.000 ljudi.

Decije je u međuvremenu preustrojio svoju vojsku, uspio poraziti manje gotske skupine te sa brojčano nadmoćnim snagama krenuo uhvatiti Cnivu koji se sa plijenom pokušavao prebaciti na lijevu obalu Dunava. To mu je uspjelo kod gradića Forum Terebronii, ali je u bitci kod Abrita Cniva vješto koristio bolju pokretljivost svojih snaga i močvarni teren kako bi Rimljanima nanio težak poraz u kome su poginuli Decije i njegov sin Herenije Etrurac. Novi rimski car Trebonijan Gal je sa Cnivom započeo mirovne pregovore te se obavezao Gotima plaćati danak kako bi ih ubuduće odvratio od sličnih napada.

Cniva je tako postao prvi germanski vladar koji je napao i opustošio rimsku teritoriju, a da za to nije snosio nikakve dugoročne negativne posljedice.

Literatura

  • Edward Gibbon, History of the Decline and Fall of the Roman Empire, Chapter 10.