Cilika Dulić Kasiba

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Cilika Dulić Kasiba (rođ. Cilika Dulić) (Subotica, 4. studenoga 1932.)[1] je naivna umjetnica u tehnici slame i slikarica i ilustratorica dječjih slikovnica.[2] Rodom je bačka Hrvatica.

Članica je Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunović".[2]

Životopis

Rođena je u Subotici 1932.. Slikala je kao samouka. Odrasla je na salašima u subotičkoj okolici. Cijeli se život bavila zemljoradnjom i slikala. Likovno umijeće pokazivala je od djetinjstva. Stvara od 1961., otkako je u likovnoj koloniji i u likovnom odjelu KUD-a Matija Gubec u Tavankutu gdje joj je mentor bio slikar Stipan Šabić.[3]

U razdoblju od 1961. do 1970. je naraslo zanimanje za izradu slika i skulptura od slame. Kao samouka slikarica se je priključila Likovnoj koloniji Grupi Šestorice tavankutskog hrvatskog KUD-a Matija Gubec iste godine kad je ta osnovana, 1961. godine[1], zajedno s Margom Stipić.[4] Marga Stipić i Mara Ivković Ivandekić su u toj Likovnoj sekciji započele svoj rad.[5] U početku je slikala u tehnici ulja[1] na platnu.[6]

Nadahnuće za djela nalazila je u tradiciji bunjevačkih Hrvata[2], gdje se plelo slamu u svezi s žetvenom svečanošću Dužijancom (Dožejancom).[4] Njen slikarski izraz "odiše posebnom poetikom i atmosferom minulih vremena. Neposrednost proživljenosti prizora unosi u njezine slike toplinu i iskrenost, a njezina mašta i kreativna nesputanost sadržajno bogatstvo koje odlikuju i njena novija djela".[7]

Još ožujka 1962. je izlagala na izložbi slikara amatera u Tavankutu.[1] Od 14. do 22. veljače 1965. je imala svoju izložbu, gdje je izložila svoje radove zajedno s još nekoliko naivnih umjetnica iz KUD-a Matija Gubec (slikarice naivke Marga Stipić, Kata Rogić, slamarke Ana Milodanović, Đula Milodanović, Teza Milodanović) i slikara amatera. Bilo je to u Subotici, a izložba se zvala Amateri i naivci - Tavankut.[1] Zbog velike pozornosti koju su privukle i povoljnih ocjena kritičara i javnosti, slamarke više nisu morale izlagati zajedno sa slikarima, nego su od onda mogle izlagati samostalno.[4]

Članicom kolonije je bila do 1972., godine kad su bile velike čistke nakon hrvatskog proljeća, kad je brojnim uglednim članovima (kao što su Stipan Šabić, Marko Vuković, Pero Skenderović, Naco Zelić, Ivan Balažević...) onemogućen rad u Društvu. Unatoč tome, djela joj se i izlagalo i poslije toga na izložbama Likovne kolonije. [1] No, isto vrijeme je došlo do promjena u radu KUD-a. Rad Likovne sekcije zastaje, a u izložbama nakon toga, izlažu se samo djela nastala poslije 1972. godine i to samo slikarica koje su radile u tehnici slame, dok su vrsne naivne slikarice bile zapostavljene, iako su djela tih članica KUD-a Matija Gubec (kao što su Marija Vojnić, Jela Cvijanov, Cilika Dulić Kasiba, Marga Stipić, Nina Poljaković, Jela Cvijanov i ost.) bile cijenjene u naivnom slikarstvu SFRJ; pretpostavlja se da su se Marga Stipić i Marija Vojnić (koje su kao i Cilika Dulić Kasiba slikale uljem) zbog toga prebacile u potpunosti na slamarsku tehniku.[4][8]

Od 1992. do danas je članicom obnovljene Likovne sekcije HKC Bunjevačko kolo iz Subotice.[9]. HKC-u Bunjevačko kolo se pridružila kao i još nekoliko članova Likovne sekcije KUD-a Matija Gubec (Šime Peić, Stipan Šabić i dr.)[4]. Ukupno je izlagala na oko 50 izložba[1], kako skupnih, tako i samostalnih (Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, 28. lipnja 2010.[9]

Ilustrirala je nekoliko dječjih knjiga i slikovnica (n.pr. Božji smiješak - Blažena Marija Propetog Petković[10][11], Disnotor i prelo Nedeljke A. Šarčević[12]) te zbirku pripovjedaka Balinta Vujkova.[9]

Crtačicom je crteža za prvi animirani film na bunjevačkoj ikavici Čukundidino zrno ora.[13]

Neprekidno stvara slikarska djela. Redovna je sudionica likovnih kolonija.[2] U povodu njena 80. rođendana, Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata priređuju večer posvećenu njezinom stvaralaštvu.[14]

Priznanja

Njene slike su ušle u strogo sastavljene antologije izabranih djela jugoslavenske naivne umjetnosti, što je osobito bilo 1970-ih. [9]

Djela joj se nalaze u većem broju galerija i muzeja po Srbiji te u privatnim zbirkama.[9]

2006. godine joj je Likovni odjel Hrvatskog kulturnog centra Bunjevačko kolo priredio rođendansko slavlje [2]

O radu Cilike Dulić je Rajko Ljubič snimio dokumentarni film, a po njenim slikama je napravio animirani film.[2]

Olga Šram je u Klasju naših ravni br.3-4 iz 2005. objavila članak o ovoj slikarici.

Izložbe je održala i u poznoj dobi. 6. srpnja 2020. otvorena joj je izložba naslova Umjetnost i život, upriličena u povodu 60 godina umjetničkog rada i 88 godina života. [15]

Prosinca 2020. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata dovršio je likovnu monografiju naslova Cilika Dulić Kasiba. Auktorica je povjesničarka umjetnosti Olga Šram, urednica knjige je Katarina Čeliković. Fotografije slika djelo su Augustina Jurige te Rajka Ljubiča koji je dao prinos svojim dokumentarnim fotografijama rabljenih za dokumentarni film o ovoj slikarici i katalog. Povjesničarka umjetnosti Ljubica Vuković Dulić je recenzentica knjige, Darko Vuković je likovno opremio monografiju, a tehnička priprema za tisak djelo je Ervina Čelikovića. Svoj doprinos monografiji dali su korektor Mirko Kopunović i prevoditeljica na engleski jezik Ivana Groznica.[16]

Ivana Džamić napravila je TV-prilog o Ciliki u emisiji Građanin na Prvom programu RTS-a, čije je premijerno emitiranje bilo 17. svibnja 2023. godine.[17] Prilog o Ciliki počinje na 00:36 i dostupan je na kanalu emisije Građanin na YouTubeu.[18]

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 HKPD Matija Gubec Tavankut Stranice posvećene prijašnjim članicama Likovne kolonije, preuzeto 21. ožujka 2011.
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Zvonik br.145/2006. Katarina Čeliković: Nesvakidašnji rođendan Cilike Dulić, preuzeto 11. lipnja 2011.
  3. ↑ Svijet naive Cilike Dulić Kasibe. Hrvatski glas, Berlin. 5. studenoga 2020. Pristupljeno 19. listopada 2023.
  4. ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 HKPD Matija Gubec Tavankut Slamarska sekcija, preuzeto 21. ožujka 2011.
  5. ↑ IKA Otvorenje XV. saziva Prve kolonije naive u tehnici slame, 16. srpnja 2000., preuzeto 11. lipnja 2011.
  6. ↑ Ante Sekulić: Umjetnost i graditeljstvo bačkih Hrvata, Matica hrvatska, Zagreb, 1988., str. 107., 109. i 113.
  7. ↑ Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata U prostorijama Zavoda otvorena izložba slika Cilike Dulić Kasiba, preuzeto 11. lipnja 2011. (Olga Šram na predstavljanju Cilike Dulić i njena opusa)
  8. ↑ Hrvatska riječ I.D. Izložba Cilike Dulić Kasibe u Tavankutu : Prvakinja hrvatske naive u Vojvodini, 29. studenoga 2012.
  9. ↑ 9,0 9,1 9,2 9,3 9,4 Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata U prostorijama Zavoda otvorena izložba slika Cilike Dulić Kasiba, preuzeto 11. lipnja 2011.
  10. ↑ Hrvatska matica iseljenika A. Anišić: Proslava Materica u Subotici, 17. prosinca 2010., preuzeto 11. lipnja 2011.
  11. ↑ Hrvatska matica iseljenika Naslovnica slikovnice Božji smiješak - Blažena Marija Propetog Petković, preuzeto 11. lipnja 2011.
  12. ↑ Subotica.info Predstavljanje knjige Disnotor i prelo, 2. veljače 2007., preuzeto 11. lipnja 2011.
  13. ↑ Gradska biblioteka Subotica Peti Dani Balinta Vujkova, 7. listopada 2006., preuzeto 11. lipnja 2011.
  14. ↑ Radio Subotica na hrvatskom Uskoro... Večer posvećena stvaralaštvu naivne slikarice Cilike Dulić Kasibe, najava za 24. studenoga 2012.
  15. ↑ Cilika Dulić Kasiba - izložba 06.07.2020.. Službene stranice Hrvatske likovne udruge Croart na Facebooku. Objava 28. rujna 2020. Pristupljeno 19. listopada 2023.
  16. ↑ Olga Šram: Cilika Dulić Kasiba . ZKVH. 14. prosinca 2020. Pristupljeno 19. listopada 2023.
  17. ↑ Cilika Dulić Kasiba u emisiji Građanin na RTS-u . ZKVH. 22. svibnja 2023. Pristupljeno 19. listopada 2023.
  18. ↑ Građanin 17. maj 2023.. Službeni kanal RTS Građanin na YouTubeu. Postavljeno 19. svibnja 2023.

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Cilika_Dulić_Kasiba&oldid=521539"