Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Christopher Wren

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik

Sir Christopher Wren bio je engleski znanstvenik i arhitekt baroka. Njegovo najveće djelo, ujedno najopsežniji rad jednog engleskog arhitekta, bila je obnova Londona (napose crkava) nakon velikog požara u Londonu 1666. godine.

Životopis

Wren je rođen 1632. u Wilkshireu kao sin windsorskog đakona (Dean of Windsor) Christophera Wrena (1589.–1658.), karčlkevskog namjesnika, Wreen je dobio dobru naobrazbu u najuglednijim ustanovama toga vremena, pretežito u Westminsteru, na kraljevskom koledžu sv. Petra i na koledžu Wadham (koji je dio sveučilišta u Oxfordu).

Izabran je 1653. za znanstvenog suradnika koledža All Souls, započevši aktivno razdoblje istraživanja i pokusa u Oxfordu. Prestao je raditi u ovom koledžu kad je dobio mjesto profesora astronomije u londonskom koledžu Gresham 1657. godine. Iz tog razdoblja je stekao ugled i kao znanstvenik; dao je znatan doprinos na području astronomije (koju je jedno vrijeme i predavao na Oxfordu) koje će hvaliti čak i Newton.

No, vrijeme će pokazati kako se više interesirao za arhitekturu. Još kao mladić upoznao se s princom Karlom II. koji će kasnije postati kraljem. Upravo iz njihova poznanstva Wrenu će biti povjereni brojni projekti u obnovi Londona. Wren je bio i jedan od osnivača Kraljevskog društva, čiji je bio predsjednik od 1680. do 1682. godine.

Prvo arhitektonsko dostignuće Wrena bila je zgrada Scheldonovog kazališta, a uslijedile su brojne druge građevine u Oxfordu i Cambridgeu. No, najveći projekti su uslijedili nakon velikog požara u Londonu, od kojih je jedan od najuspjelijih svakako Katedrala sv. Pavla.

Naslov sira dobio je 1673., te je služio dva mandata kao poslanik Parlamenta. Postoje također naznake da je bio i član mаsona.

Wren je preminuo 1723., a pokopan je u Katedrali sv. Pavla. Na spomen ploči koja obilježava njegov grob na latinskom, između ostalog, stoji: “Lector, si monumentum requiris, circumspice” („Čitatelju, ако tražiš spomenik, pogledaj oko sebe“).

Najpoznatija djela