Caterina Maria Giuseppa Novoselić(Perfugas, Sardinija, 1952.), iz Habjanovaca. Poznata po radu na revitaliziranju tradicijske kulturne baštine u Habjanovcima.[1]
Životopis
Rodila se je 1952. godine u mjestu Perfugas na Sardiniji. S roditeljima je tijekom šezdesetih godina 20. stoljeća emigrirala u Francusku, gdje je upoznala svog supruga Slavka Novoselića iz Habjanovaca. S idejom oživljavanja tradicijske kulturne baštine rodnog sela Caterina i Slavko Novoselić odlaze 2006. godine u mirovinu te se doseljavaju u Habjanovce. Nažalost, gospodin Slavko je iste godine umro. Caterina je tada odlučila ostati u Habjanovcima i ispuniti njegovu želju.[1]
Više od desetljeća, koliko živi u Habjanovcima nedaleko od Bizovca, aktivno djeluje na području očuvanja i promoviranja tradicijske baštine. Ističe se očuvanje tradicijskih znanja i umijeća izrade tekstila i prerade vune koje kroz radionice tkanja prenosi zainteresiranim pojedincima, ali prije svega grupi djevojčica iz Habjanovaca, čime je dala velik doprinos lokalnoj zajednici na očuvanju i promociji gotovo potpuno zaboravljene vještine tkanja na tkalačkom stanu.[1]
ključuje se aktivno u rad Kulturno-umjetničkog društva „Ravnica“ te preuzima vođenje društva. Nekoliko godina je organizirala smotru folklora Abljanovci selo moje malo u Habjanovcima, a s Društvom je gostovala na brojnim folklornim manifestacijama. S KUD-om „Ravnica“ snimila je kratke filmove o običaju Venci – ukrašavanju grančica ružmarina uoči vjenčanja u domu mladenke.[1]
Caterina Novoselić je 2013. godine kupila tradicijsku kuću nedaleko samog središta Habjanovaca, u cijelosti je obnovila te u studenom 2014. godine otvorila za javnost. Kuća i gospodarske zgrade obnavljani su tradicijskim materijalima i tehnikama. Rekonstruirano je otvoreno ognjište te je sazidan štednjak, a kuća je opremljena tradicijskim namještajem i predmetima koje je Caterina sakupljala i otkupljivala godinama. Okućnica je ograđena ogradom pletenom od šiblja. Tradicijska kuća u Habjanovcima, Kolodvorska 10, sagrađena 1904. godine, zaštićeno je i registrirano kulturno dobro, upisano u Registar kulturnih dobara RH, Listu zaštićenih kulturnih dobara pod br. Z-6419. Kuću posjećuju djeca iz lokalnih škola i vrtića te stručne ekskurzije.[1]
Gospođa Novoselić se posvetila i istraživanju i zapisivanju tradicijskih običaja Habjanovaca, od kojih su mnogi odavno zaboravljeni. Tradicijsku je kulturu upoznavala kroz razgovore sa starijim ljudima u selu koji su joj pričali o životu i običajima u Habjanovcima i ovom dijelu Slavonije. Rezultat toga terenskog istraživačkog rada jest monografija Abljanovci iz dana u dan – Običaji i nošnja Habjanovaca uz crkvenu godinu, promovirana u Habjanovcima u travnju 2016. godine. Knjigu je Caterina Novoselić realizirala s kćeri Marianne Kramarić, koja živi u Francuskoj, i u suradnji sa župnikom župe Brođanci, velečasnim Ivanom Markovićem.[1]
U svom predanom radu gospođa Caterina Novoselić najviše se bavi sakupljanjem, očuvanjem, obnovom i izradom odjevnih predmeta tkanjem na tkalačkom stanu. Tkanju ju je naučila danas pokojna Cecilija Novoselić. S obzirom na to da njena učiteljica nije htjela uzeti ništa zauzvrat, već joj je rekla neka umijeće prenese dalje, Caterina danas tkanju uči djecu iz sela, ali i druge zainteresirane iz sela i okolice. Malu školu tkanja pokrenula je u svojoj kući u listopadu 2015. godine.[1]
Osim tkanjem, bavi se preradom vune, šlinganjem, kukičanjem, šivanjem te trukovanjem. Također, za smotre folklora te natjecanja i revije narodnih nošnji odijeva kulturno-umjetnička društva kao i pojedince. Sudjelovala je na radionici tradicijskoga tekstilnog rukotvorstva i izrade narodnih nošnji Etnoriznica u Pučišćima na otoku Braču 2018. godine, koju organizira Radionica i posudionica narodnih nošnji iz Zagreba.[1]
O gospođi Novoselić Produkcijski odjel Kultura Hrvatske radiotelevizije (HRT), Uredništvo emisija pučke i predajne kulture, snimio je 2017./2018. godine dokumentarnu emisiju Caterina iz Habjanovaca scenaristice i redateljice Ljiljane Mandić. Autori opisuju sadržaj emisije sljedećim riječima: „Znalo se već događati da netko tko je potpuni stranac zavoli Hrvatsku, dođe u nju živjeti i aktivno se uključi u čuvanje njezine baštine. To se dogodilo i Caterini Novoselić…“ (https://mojtv.hr/emisije/118922/caterina-iz-habjanovaca.aspx) Muzej Slavonije u Osijeku uključio je gospođu Caterinu u projekt Gradma᾽s story, financiran iz programa Europske unije Erasmus+. Cilj projekta bio je uključiti mlade osobe, izbjeglice i migrante u aktivnosti lokalne zajednice kroz razvoj vještina u interpretaciji, razumijevanju i vrednovanju kulturne baštine. U sklopu projekta prikupljale su se priče žena koje su proživjele proces uvažavanja i spajanja dvaju kultura. Životna priča gospođe Caterine postala je jedna od bakinih priča (Grandma᾽s Story). U njezinoj priči spajaju se tradicijska kultura Sardinije i Slavonije, pokazujući da koliko god tradicijska baština bila raznolika, ona u sebi sadrži svima razumljiv univerzalni jezik koji predstavlja odgovor zajednice i pojedinca na socijalne i prirodne uvjete u kojima živi i radi. (http://grandmas-story.eu/hr/stories/235-caterina-6 ) Konzervatorski odjel u Osijeku priprema dokumentaciju za registraciju etnografske zbirke predmeta gospođe Novoselić. Osim izuzetno bogate i vrijedne zbirke tradicijskoga uporabnog i odijevnog tekstila, zbirku čine i brojni uporabni predmeti i alati te namještaj. Posebno je značajno što su predmeti, koji uglavnom datiraju iz prve polovine 20. stoljeća, izloženi u tradicijskoj kući koja je i sama pojedinačno zaštićeno i registrirano kulturno dobro.[1]
Nagrade i priznanja
- 2021.: Nagrada Vicko Andrić, za doprinos lokalnoj zajednici, za revitalizaciju tradicijske baštine Habjanovca, odnosno sakupljanje i formiranje etnografske zbirke, istraživanje tradicijskih običaja, očuvanje tradicijskih umijeća izrade tekstila te prijenosa znanja na mlađe naraštaje[2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 "Nagrada Vicko Andrić" za 2021. - obrazloženje . Ministarstvo kulture i medija RH. 14. lipnja 2022. Pristupljeno 12. lipnja 2025.
- ↑ Objavljeni dobitnici „Nagrade Vicko Andrić“ za 2021. godinu. Ministarstvo kulture i medija RH. 27. srpnja 2022. Pristupljeno 12. lipnja 2025.
Iz uvjeta korištenja: " Sadržaji s ovih stranica (Ministarstva kulture) mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Međutim, korisnicima se savjetuje da provjere obavijesti o autorskim pravima pojedinih dokumenata i internetskih stranica koje se održavaju u okviru internetskog mjesta gov.hr. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske na druge stranice."