Karaš-severinska županija

PREUSMJERI Predložak:Infookvir županija u Rumunjskoj

Karaš-severinska županija<ref>Nov kameni zid, Uniunea Croatilor din Romania - Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj, 26. rujna 2012.
"Nama bi bilo jako drago kada bi se ubuduće u izvođenje ovakvih radova uključile i neke firme iz Karaševa, a u financiranje radova i neke institucije, kao na primjer Temišvarska biskupija, Karaš – severinska županija i dr. " </ref> (rum.Caraş-Severin, (mađ.Krassó-Szörény) je županija u rumunjskom dijelu Banata, glavni grad županije je Ričica. Županija je poznata u Hrvatskoj zbog hrvatske manjine koja živi u općinama Karaševo i Lupak

Demografija[uredi]

Po popisu stanovništva iz 2002. godine na prostoru županije živi 333.219 stanovnika. Većinsko stanovništvo su Rumunji (88,24%),zatim Romi (2,37%), Hrvati (1,88%), Nijemci (1,84%), Srbi (1,82%), Mađari (1,74%) i Ukrajinci (1,05%).<ref>National Institute of Statistics, "Populaţia după etnie" (Arhivirano 16. kolovoza 2009.)</ref>

Godina	Stanovnika<ref>National Institute of Statistics, "Populaţia la recensămintele din anii 1948, 1956, 1966, 1977, 1992 şi 2002" (Arhivirano 22. rujna 2006.)</ref>
1948.	302.254
1956.	327.787
1966.	358.726
1977.	385.577
1992.	376.347
2002.	333.219

Položaj[uredi]

Veličina županije je 8514 km četvornih. Nalazi se u rumunjskome dijelu Banata. Graniči sa Srbijom, te kroz županiju prolazi rijeka Dunav

Povijest[uredi]

Od 1718 godine bila je dio Austro - Ugarske u okviru provincije Banat. Nakon toga jedno vrijeme je bio dio Mađarske, te napokon Rumunjske.

Hrvati u županiji Karaš-Severin[uredi]

Hrvati oko grada Ričice najstarija su hrvatska dijaspora. Oni tamo žive preko 500 godina. Hrvati u Rumunjskoj nisu imali većih dodira s maticom zemljom. Između Kraljevine Jugoslavije i Rumunjske postojao je dogovor koji je jamčio Hrvatima 5 hrvatskih učitelja. Taj dogovor je vrijedio od 1936. do 1948. i sukoba Tita sa Staljinom. Nakon toga veliki je period mraka do 1973. kad se postupno obnavljaju veze. Najveće je hrvatsko naselje Karaševo.