Karaš-severinska županija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Županija Karaš-severinska županija
Grb županije Karaš-severinska županija
Država Rumunjska
Razvojno područje Zapad
Povijesna regija Banat
Županijsko središte Ričica
Površina 8.514 km2 km²
Stanovništvo 333.219(2002.)
Gustoća stanovništva 39/km²
Registarska oznaka CS
ISO 3166-2:RO RO-CS
Pozivni broj (+40) x55 1
Službena stranica Županijsko vijeće
Prefektura
Karta
Administrativna karta s naznakom županije Karaš-severinska županija
1 Kod prijašnjeg državnog operatera, x=2
  Kod alternativnih telefonskih operatera, x=3

Karaš-severinska županija[1] (rum.Caraş-Severin, (mađ.Krassó-Szörény) je županija u rumunjskom dijelu Banata, glavni grad županije je Ričica. Županija je poznata u Hrvatskoj zbog hrvatske manjine koja živi u općinama Karaševo i Lupak

Demografija

Po popisu stanovništva iz 2002. godine na prostoru županije živi 333.219 stanovnika. Većinsko stanovništvo su Rumunji (88,24%),zatim Romi (2,37%), Hrvati (1,88%), Nijemci (1,84%), Srbi (1,82%), Mađari (1,74%) i Ukrajinci (1,05%).[2]

Godina Stanovnika[3]
1948. 302.254
1956. 327.787
1966. 358.726
1977. 385.577
1992. 376.347
2002. 333.219

Položaj

Veličina županije je 8514 km četvornih. Nalazi se u rumunjskome dijelu Banata. Graniči sa Srbijom, te kroz županiju prolazi rijeka Dunav

Povijest

Od 1718 godine bila je dio Austro - Ugarske u okviru provincije Banat. Nakon toga jedno vrijeme je bio dio Mađarske, te napokon Rumunjske.

Hrvati u županiji Karaš-Severin

Hrvati oko grada Ričice najstarija su hrvatska dijaspora. Oni tamo žive preko 500 godina. Hrvati u Rumunjskoj nisu imali većih dodira s maticom zemljom. Između Kraljevine Jugoslavije i Rumunjske postojao je dogovor koji je jamčio Hrvatima 5 hrvatskih učitelja. Taj dogovor je vrijedio od 1936. do 1948. i sukoba Tita sa Staljinom. Nakon toga veliki je period mraka do 1973. kad se postupno obnavljaju veze. Najveće je hrvatsko naselje Karaševo.

Administrativna podjela

Municipiji

Gradovi

Općine

Sela

Izvor

  1. ↑ Nov kameni zid, Uniunea Croatilor din Romania - Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj, 26. rujna 2012.
    "Nama bi bilo jako drago kada bi se ubuduće u izvođenje ovakvih radova uključile i neke firme iz Karaševa, a u financiranje radova i neke institucije, kao na primjer Temišvarska biskupija, Karaš – severinska županija i dr. "
  2. ↑ National Institute of Statistics, "Populaţia după etnie" (Arhivirano 16. kolovoza 2009.)
  3. ↑ National Institute of Statistics, "Populaţia la recensămintele din anii 1948, 1956, 1966, 1977, 1992 şi 2002" (Arhivirano 22. rujna 2006.)

Vanjske poveznice

Ostali projekti