Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Budislavićev pravovjerni zavod

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Budislavićev pravovjerni zavod (Collegium Orthodoxum Budislavum) je crkveni zavod za odgoj klerika, đaka Trebinjsko-mrkanske biskupije u Dubrovniku. Osnovnu glavnicu za Zavod oporukom od oporukom od 1. siječnja 1606. u Dubrovniku je ostavio tada još samo liječnik Toma Budislavić Natalis, koji je nakon nepunih pola godine postao trebinjski biskup. Početnu glavnicu, velikih 7.470 srebrnih dukata stekao je od liječenja kraljeva i sultana. Namijenio je novac odgoj sjemeništaraca Trebinjske biskupije i za gradnju zavoda u Dubrovniku. Novac je položio u talijanskim bankama (Napulj, Ankona, Rim). Taj je budući zavod trebao odgajati klerike, đake Trebinjske biskupije. Obvezao je Bratovštinu sv. Roka da bude izvršiteljica oporuke. U dodatcima oporuke, vidjevši da ne dobiva kamate na glavnicu u napuljskoj banci, ovlastio je 1607. Svetu Stolicu raspolagati njegovim dobrima i dok je živ i poslije njegove smrti. Također je odredio u oporuci da u budućem Zavodu zauvijek rektori budu samo njegovi nasljednici u spomenutoj biskupiji. Premda su stoljeća prošla dok je trebinjska biskupija došla do te ostavštine, i što je mali dio dobila tek 1990. (33 tisuće maraka), [1][2] zavod je otvoren.

Zavod je otvoren 29 godina poslije Budislavićeve smrti, 1637. godine. Ovo sjemenište Trebinjske biskupije imalo je 6 sjemeništaraca s učiteljem i rektorom, biskupom trebinjskim. Prvih godina nije bilo sređeno zbog nesuglasica između bratovštine sv. Roka, trebinjskog biskupa i dubrovačkog nadbiskupa, prema izjavi dubrovačkog nadbiskupa 1640. godine. Situacija se nije mnogo popravila ni poslije, jer biskup fra Antun Primović, 17. ožujka 1676. izvijestio je Propagandu da je sjemenište još u njegovo doba "nauzgor", a pitomce sjemeništa i rezultate njihova školovanja opisao je niskim ocjenama. [3]

Izvori

  1. Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina Toni Šarac: Nevesinje i župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (9). Nevesinjski župnici, duhovna zvanja iz župe, znamenitiji Nevesinjci; (Izvor: Ivica Puljić, Tisuću godina Trebinjske biskupije, Sarajevo, 1988.; Ratko Perić, Da im spomen očuvamo, Mostar, 2000.) 25. studenoga 2009. (pristupljeno 17. lipnja 2017.)
  2. Župa Uznesenja BDM, Nevesinje Župnikov pozdrav svećenstvu i narodu, 15. kolovoza 2008. (pristupljeno 18. lipnja 2017.)
  3. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, No.47 studeni 2005. Pijo Mate Pejić: Dva biskupa iz reda franjevaca, str. 230-231 (pristupljeno 18. lipnja 2017.)

Vanjske poveznice