Brodarica je jedno od bivših važnih pomorskih zadarskih predgrađa. Danas je Mjesni odbor Grada Zadra.[1]
Na Brodarici (Barcagnja) je bila gospodarska razmjena morem Zadra i cijelih Ravnih kotara s ostatkom svijeta. Žito se vršilo na Vitrenjaku i stvarao kruh, a svjetlo to jest voštane svijeće na Voštarnici (Cerariji).[1]
Takvi su odnosi bili u 16., 17. i 18. stoljeću sve do rušenja gradskih zidina i oblikovanja novih riva. Rastom veličine brodova nisu mogli uplovljavati do same rive, nego ih se vezalo za bitve na otočićima, odakle se teret prenosio splavima i čamcima. Dotada se teret po dolasku na Brodaricu, odmah na mazgama prenosio u grad, gdje je čuvan unutar zidina da ga Turci ne bi pokrali, što objašnjava zašto nikakvi objekti nisu građeni izvan zadarskih zidina. Sve je bilo tako do odlaska Turaka iz Vrane.[1]
Starije bitve u Zadru poput one u Relji su starije, datiraju iz 15. stoljeća i koristila u uvali Jazine gdje su se vezivali plići brodovi. Novije su iz 17. i 18. stoljeća. Gradilo ih se i pod austrijskom upravom kada je Zadar bio glavni grad pokrajine Dalmacije.[1]
Od sedam otočića/bitvi, jedna je potonula dijelom pod more. To je bitva Galeb. U Drugom svjetskom ratu bombardirale su ga savezničke snage, ne izravno i ne s namjerom. Sve ukazuje da je zrakoplovcu iz bombardera bilo žao bombardirati prekrasnu Brodaricu pa je bombardirao more pri čemu je palo kod bitve i u tom napadu je bitva razrušena bitva, ostatke otočića je s vremenom još nagrizlo more, vjerojatno i kanalizacijski sustav koji je prema njemu izlazio.[1]