Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Brod s robljem

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir slika

Brod s robljem (engleski: The Slave Ship), ulje na platnu iz umjetničkog muzeja u Bostonu, je jedna od najspektakularnijih vizija Williama Turnera koja ilustrira književno djelo u zamrljanoj izmaglici.

Odlike

Izvorni naziv slike je bio Robovlasnici bacaju mrtve i umiruće preko palube u približavanju tajfuna, i poput Splava Meduza T. Gericaulta, ima više značenja. Turner ju je zapčeo nakon što je pročitao o događajima na jednom brodu s robljem. Naime, izbila je epidemija na brodu i kapetan je odlučio baciti preko palube svoj teret ljudi, jer je bio osiguran za gubitak robe u moru, ali ne i protiv bolesti. Turner je također mislio na stihove pjesme “Doba” Jamesa Thompsona, u kojoj on opisuje kako tijekom tajfuna brodove prate jata morskih pasa: “Namamljeni uspuhanom masom ljudi, mirisom bolesti i smrti” .

Nameću se pitanja: Da li kapetan baca u more ljude kako bi olakšao brod prije oluje, ili je pak oluja osveta prirode za kapetanovu okrutnost? U svakom slučaju, niti jedna oluja (od mnogih) koju je Turner naslikao nije ovako apokaliptična. Na njoj se doimlje kako će kozmička katastrofa, utjelovljena u tijelima fantastičnih proždrljivih riba, progutati sve, a ne samo “grešnog” kapetana. U svakom slučaju, jedan od razloga nastanka slike je u simpatijama Turnera prema abolicionistima koji su se borili za ukidanje ropstva.

Turnerova mrljava magla u kojoj je uronjena cijela slika stvara dojam “vrhunaravne” apstraktne vizualizacije čistih emocija. Njegov suvremenik, teoretičar umjetnosti John Ruskin, i vlasnik slike Brod s robljem, je hvalio Turnerovo slikarstvo kao “iskreno, lijepo i intelektualno”, te potpuno drukčije od njegovih slikarskih suvremenika. On je poistovjetio dojam njegovih fantazmagoričnih vizija s moralnom nadmoći gotike kojoj se divio i zbog koje je pokrenuo neo-gotički pokret.

Izvori