Brana Norak | |
---|---|
Opći podatci | |
Službeno ime | Нерӯгоҳи обии Норак (Nerūgohi obii Norak) |
Država | Tadžikistan |
Lokacija | Hatlon/Sogd |
Vodotok | Vahš |
Koordinate | 38°22′18″N 069°20′53″E / 38.37167°N 69.34806°E |
Status | Operativna |
Početak gradnje | 1961. |
Završetak gradnje | 1979. |
Vlasnik | Tadžikistanska vlada |
Tehnički podatci | |
Vrsta brane | nasuta zemljano-cementna brana |
Visina brane | 304 m |
Duljina brane | 700 m |
Zapremnina brane | 54 milijuna m² |
Ispust | Vahš |
Akumulacija | |
Stvara | Jezero Norak |
Zapremnina | 10,5 km³ |
Površina | 98 km² |
Navodnjava | 70.000 ha |
Duljina | 70 km |
Hidroelektrana | |
Upravitelj | Barki Todžik |
U pogonu od | 1972. |
Vrsta elektrane | pribranska velika hidroelektrana |
Turbine | 9 x 335 MW Francis |
Instalirana snaga | 3000 MW |
Godišnja proizvodnja | 11,2 milijardi KWh |
Brana Norak na zemljovidu Tadžikistana |
Brana Norak je zemljana nasuta brana na rijeci Vahš u Tadžikistanu. Sa 300 m visine, to je trenutno najviša brana u svijetu. Brana Rogun, koja će biti isto na rijeci Vahš, možda će je preteći kad bude sagrađena (335 m). Brana se nalazi u visokom klancu, 75 km istočno od glavnog grada Dušanbe. Grad u blizini brane, koji se isto zove Norak, ima smještaj za inženjere i radnike sa brane.
Izgradnja
Brana Norak je bila sagrađena još dok je Tadžikistan bio u sklopu Sovjetskog saveza. Gradnja je započela 1961., a završena 1980. godine. To je jedinstvena konstrukcija, jer je jezgra brane sagrađena sa cementom, stvarajući nepropusnu pregradu, a zatim je nasuta sa nabijenom zemljom. Obujam nasute brane je 54 000 000 m3.
Elektrana
U strojarnici ima devet Francisovih turbina, od kojih svaka ima instaliranu snagu 300 MW, tako da je ukupna instalirana snaga 2 700 MW, što tu hidroelektranu čini 23. u svijetu. To je dovoljno za 98% potreba za električnom energijom Tadžikistana.[1]
Umjetno jezero
Umjetno jezero Norak je najveće umjetno jezero u Tadžikistanu, sa sadržajem vode od 10,5 km3. Dugo je preko 70 km, a površina zauzima 98 km2. Voda iz jezera služi i za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta (oko 700 km2). Sumnja se da je gradnja ovog umjetnog jezera povezana sa povećanom seizmološkom aktivnosti u ovom području i sve češćoj pojavi potresa.
Izvori
Vanjske poveznice
- (engl.) AQUASTAT - FAO's Information System on Water and Agriculture: Tajikistan, 1997., Food and Agriculture Organization of the United Nations, Land and Water Development Division
- (engl.) Exhibitions to the Beginning of Amudarya, International Conference on Regional Cooperation in Transboundary River Basins, 2005.
- (engl.) Highest Dams (World and U.S.), Stanford University, Department of Civil & Environmental Engineering, 2005.
- (engl.) Nurek Dam
Wikimedijski zajednički poslužitelj:
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Brana Norak |