Brana Kakhovka

Brana Kakhovka je brana na rijeci Dnjepar u Khersonskoj oblasti, Ukrajina, dovršena 1956. i oštećena 2023., koja je opskrbljivala vodom hidroelektranu Kakhovka (ukr. Кахо́вська ГЕС імені П. С. Непорожнього S. Neporožnjeg). Primarne namjene brane bile su proizvodnja hidroelektrične energije, navodnjavanje i plovidba. Bila je to šesta i posljednja brana u kaskadi akumulacije Dnjepar.

Kanal duboke vode stvoren nizvodnim tokom omogućio je plovidbu uzvodno i nizvodno. U sklopu objekta nalazio se i zimski vrt. Cesta P47 i željeznička pruga prelazile su rijeku Dnjepar na brani.

Hidroelektrana Kakhovka imala je 241 djelatnika u listopadu 2015. Redatelj je Yaroslav Kobelya od rujna 2012. Od 2019. brana je bila profitabilna donijevši ₴6,1 milijun (236 000 USD) proračunima lokalnih vlasti i ₴44,6 milijuna (1,73 milijuna USD) nacionalnom prihodu.

Tijekom ruske invazije na Ukrajinu, ujutro 6 lipnja 2023. značajan dio brane je uništen, najvjerojatnije unutarnjom eksplozijom, uzrokujući značajne poplave nizvodno. Ukrajinska vlada optužila je Rusiju za uništenje mosta, prema New York Timesu, stručnjaci se općenito slažu da je to najvjerojatnija teorija. Međutim, Rusija uzrok eksplozije koja je uništila branu pripisuje ukrajinskim snagama.

Povijest

Izgradnja brane započela je u rujnu 1950. godine. Posljednji generator pušten je u rad u listopadu 1956. Značajni popravci i proširenja napravljeni su od 2019. Njime upravlja Ukrhydroenergo, koji je osnovan 1994. godine.

Izgradnja

Središnji dio brane čine (od sjeverozapada prema jugoistoku) baražna brana, hidroelektrana i prevodnica za plovidbu. Brana, uključujući duge nasipe sa svake strane središnjeg dijela, je 3.2 km duga na strani okrenutoj prema rezervoaru. Elektrana je imala instaliranu snagu od 357 MW.

Datoteka:Triumphal arch over Nova Kakhovka locks.jpg

Prolaz kroz branu

Spremnik

Umjetno jezero Kakhovka sadržavao je 18 kubičnih kilometara vode. Rezervoar opskrbljuje vodom za hlađenje nuklearne elektrane Zaporožje snage 5,7 GW i za navodnjavanje područja južne Ukrajine i sjevernog Krima preko Sjevernokrimskog kanala, Kahovski kanal i Dnjepar-Krivi Rih.

Datoteka:Каховская ГЭС.jpg

Ruska invazija Ukrajine

24. veljače 2022. elektranu su zauzele ruske snage tijekom ruske invazije na Ukrajinu. Tijekom višetjednih topničkih napada Ukrajine u kolovozu i rujnu, ukrajinski i ruski dužnosnici izvijestili su da je sposobnost objekta za prijevoz vozila smanjena, ali je sama brana zadržala strukturni integritet.

Sredinom listopada 2022. novinska su izvješća sugerirala da su Rusi možda planirali dići branu u zrak kako bi usporili ukrajinsku protuofenzivu u regiji.

Dana 11. studenog dogodila se velika eksplozija na brani, prikazana na snimci CCTV-a. Uništene su cestovna i željeznička dionica, ali je sama brana ostala uglavnom neoštećena. Ruski dužnosnici otvorili su dodatne brane, omogućujući da voda pojuri iz rezervoara. U to je vrijeme regionalna vojna uprava Zaporižja u izjavi sugerirala da je jedna od svrha isušivanja akumulacije mogla biti poplava područja južno od brane, kako bi se ukrajinske snage spriječile u prelasku rijeke Dnjepar. Dužnosnici su izjavili da Ukrhydroenergo, ukrajinska hidroelektrana, vjeruje da su ruske snage "otvorile ustave stanice strahujući od napredovanja ukrajinskih vojnika".

Početkom studenog 2022. otvoreni su preljevi na brani, a akumulacija Kakhovka pala je na najnižu razinu u tri desetljeća, dovodeći u opasnost navodnjavanje i izvore pitke vode, kao i rashladne sustave za nuklearnu elektranu Zaporizhzhia. Između 1. prosinca 2022. i 6. veljače 2023. razina vode pala je 2 metra.

Od sredine veljače do kraja svibnja 2023., namjerno ili kao posljedica nemara, oštećena brana nije bila prilagođena sezonskom porastu protoka vode. Kao rezultat toga, voda je preplavila vrh brane, a zemljište uzvodno od brane je poplavljeno. Razina vode u akumulaciji dosegla je 30-godišnji maksimum. Povišeni vodostaj uzrokovao je poplavu nekih obližnjih sela.

Uništenje brane

Datoteka:Kakhovka dam destruction.gif

Satelitske snimke brane prije i nakon njenog rušenja

Dana 6. lipnja 2023. eksplozija je prouzročila značajnu štetu na središnjem dijelu brane široke 3.2 km, što je rezultiralo nekontroliranim protokom vode nizvodno.  Došlo je do "unutarnje eksplozije struktura" unutar brane, prema ukrajinskom predsjedniku Volodymyr Zelenskyy. Zbog toga su započele evakuacije i operacije spašavanja.

Prema Ujedinjenim narodima, probijanje brane Kakhova imalo bi katastrofalne posljedice. Uništenje brane dovelo je do toga da su se deseci tisuća ljudi našli u poplavnom području. Preko 40 različitih gradova i sela u Ukrajini ozbiljno je poplavljeno, a ogromne količine stoke su stradale.

Rusija je kontrolirala branu od početka rata, ali se dvije strane ne slažu oko uzroka uništenja. Dužnosnici koje je nametnula Rusija u okupiranoj Ukrajini tvrde da su ukrajinske snage sabotaže. Ukrajinski dužnosnici pripisuju katastrofu 205. motoriziranoj strijeljačkoj brigadi Rusije. Niti jedna druga nacionalna vlada ili novinska agencija nije pripisala krivnju za rušenje brane, ali je BBC izvijestio da i Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo naginju procjeni ruske krivnje.

Pogreška pri izradbi sličice:

Poplava u Khersonu dan nakon rušenja brane

Uništenje brane izazvalo je osude čelnika EU i Ukrajine, koji su to opisali kao potencijalni ratni zločin, ali su uzdržali osudu napada. Dok Rusija negira krivnju, stručnjaci navode da je namjerna eksplozija iz unutrašnjosti brane pod ruskom kontrolom najvjerojatniji uzrok njenog uništenja.

Povezani članci

• Hidroelektrane u Ukrajini
• FC Enerhiya Nova Kakhovka
• Riječna luka Dnjepriany

Daljnja literatura

• • Nepoznat parametar: issn
  • Nepoznat parametar: s2cid
  • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  • Parametar first nije dopušten u klasi journal
  • Parametar last nije dopušten u klasi journal
  • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  
• • Nepoznat parametar: issn
  • Nepoznat parametar: s2cid
  • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  • Parametar first nije dopušten u klasi journal
  • Parametar last nije dopušten u klasi journal
  • Parametar url nije dopušten u klasi journal