Brak u Hrvatskoj

Mladoženja i mlada na vjenčanju potpisuju dokument o stupanju u brak

Brak u Hrvatskoj se definira kao trajna zajednica muškarca i žene utemeljena na zajedničkoj ljubavi i poštovanju koji kao društvena ustanova čini temelj obitelji sa svrhom održavanja normalnih seksualnih odnosa, i rađanja i odgajanja djece..

Brak je, u pravnom smislu Republike Hrvatske, zakonom uređena životna zajednica muškarca i žene. Za sklapanje braka moraju biti ispunjene određene pravne pretpostavke propisane zakonom, da bi pravni poredak takvoj zajednici priznao učinke braka. Učinci braka mogu biti osobno pravni (npr. prezime bračnih drugova) i imovinskopravni (npr. bračna stečevina). Brak se u vjerskom obliku s učincima građanskog braka sklapa pred službenikom vjerske zajednice koja s Republikom Hrvatskom o tome ima uređene pravne odnose.

Brak je usklađen s civilnim (građanskim) ili crkvenim zakonima i propisima. koji ostvaruju tri osnovna cilja: prirodni (održavanje spolnih odnosa između supružnika i rađanje i podizanje djece); moralni (ostvarivanje odnosa utemeljenih na zajedničkoj ljubavi, poštovanju, razumijevanju, pomaganju u nevolji) i društveni. Brak je i društvena ustanova, temelj obitelji i cjelokupne zajednice.

U Obiteljskom zakonu Republike Hrvatske izrijekom stoji da je “brak zakonom uređena zajednica žene i muškarca”. Europska konvencija o ljudskim pravima u svojem članku 12. navodi da “muškarci i žene u dobi za sklapanje braka imaju pravo stupiti u brak i osnovati obitelj”.

Životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca u pravnom smislu naziva se izvanbračna zajednica. Takva zajednica, u novije vrijeme, u velikoj mjeri proizvodi gotovo sve pravne učinke kakve proizvodi i brak te je u pravnom smislu gotovo izjednačena s brakom. Odredbe Obiteljskog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koji ne žive u drugoj izvanbračnoj zajednici, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. Za priznanje učinaka izvanbračne zajednice potrebno je da niti jedan od partnera nije u braku, da među njima postoji trajnija zajednica i to ne samo u smislu zajedničkog stanovanja, već i u uspostavljanju emocionalne povezanosti te ekonomske zajednice u kojoj si izvanbračni drugovi međusobno pomažu i brinu jedno o drugome, neovisno o eventualnoj namjeri zaključenja braka. Također, bitno je i da se radi o osobama različitog spola, jer neformalne i formalne zajednice istospolno orijentiranih osoba uređuje Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola.

Istospolna zajednica (životna zajednica osoba istog spola) u pravnom smislu nije brak u Republici Hrvatskoj, ali u novijem vremenu kao takva je priznata, između ostalog, u mnogim zapadnoeuropskim državama. U Hrvatskoj se formalne i neformalne zajednice istospolno orijentiranih osoba uređuju Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola pri čemu je životno parterstvo, u smislu toga zakona, zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola sklopljena pred nadležnim tijelom u skladu s odredbama tog zakona. Za sklapanje životnog partnerstva potrebno je da su osobe koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo istog spola, da su osobe izjavile svoj pristanak za sklapanje životnog partnerstva te da je životno partnerstvo sklopljeno pred matičarom. Životno partnerstvo upisuje se u registar životnog partnerstva te se životnim partnerima izdaje izvadak iz registra životnog partnerstva. Životni partneri sporazumno i zajednički odlučuju o svim pitanjima od značaja za zajednički život, imaju pravo na zaštitu privatnosti obiteljskog života i pravo na međusobno zajedništvo, imaju obvezu međusobnog pomaganja i pružanja njege i pomoći u slučaju bolesti te imaju jednaka postupovna prava i status u svim sudskim i upravnim postupcima kao i bračni drugovi.

Vidi još

Brak Vjenčanje Obitelj

Bračno pravo Izvanbračna zajednica Priležništvo

Otvoreni brak Istospolni brak Morganatski brak