Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Boise Šošoni

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Boise Shoshoni /ime dolazi po lokalitetu/ (Wihinasht, Wihinast, Wihinagūt, Western Snakes), jedna od šošonskih bandi, srodni vjerojatno Bruneau Šošonima, nastanjeni do ranoe druge polovice 19. stoljeća u dolini rijeke Boise, blizu Boise Cityja[1].

Boise i Bruneau Šošoni zajedno čine jednu od 4 skupine Sjevernih Šošona sa kojima su 1867. smješteni na novootvoreni rezervat Fort Hall u Idahu. Dolaskom ostalih šošonskih skupina svi skupa postat će postat poznati pod kolektivnim imenom Northern Shoshoni. Dolinu rijeke Boise otkrili su tek 1811. Donald Mackenzie i Wilson Price Hunt, a njihovo logor tada se nalazilo na Table Rocku, u okolici kojeg je pasao veliki broj konja. Vođa skupine bio je je tada pogalvica Peiem ili Big Jim, a sredinom istog stoljeća naslijedio ga je njegov sin Captain Jim.

Boise Šošoni bili su jahaće pleme, lovci na bizone, a uz ribolov na rijeci bavili su se i kopanjem korijenja camas, biljke nalik luku, koja je imala velik značaj u prehrani.

Hodge ove Indijance naziva Eihinasht i kaže da žive sjeverno od rijeke Snake i u blizini Boise Cityja, te da im je populacija 1865 iznosila 1,000.

Ostali nazivi: Wehinnas, Wihinast, Western Snakes, Winnas-ti, Win-nes-tes, Western Shoshoni, Boisé Shoshonees.

Izvori

Vanjske poveznice