Bodljaši

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Bodljaši
Tachypleus gigas
Tachypleus gigas
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Arthropoda
Potkoljeno: Chelicerata
Razred: Merostomata
Red: Xiphosurida
R. & E. Richter, 1924

Bodljaši (lat. Xiphosurida), jedini živi red morskih člankonožaca iz razreda prakliještara (Merostomata) kojemu pripadaju četiri poznate vrste unutar porodice Limulidae.

Opis

Bodljaši su po mnogim svojstvima slični izumrlim trilobotima. Mogu narasti između 60 i 90 centimetara. Sa gornje strane zaštičeni su čvrstim oklopom, a zadak im je člankovit. Zadržavaju se na dnu gdje se noću hrane mekušcima koje iskapaju sa dna.

Pare se u proljeće. Ženka odnese na leđima mužjaka i u iskopanu rupu snese 200 do 300 jaja, koje on nakon toga oplodi.

Rašireni su uz sjevernoameričku obalu i obalu jugoistočne Azije, gdje živi molučki bodljaš (Tachypleus gigas).

Prijetnje

Mliječno-plava krv bodljaša jedini je poznati prirodni izvor limulus amebocit lizata (LAL). LAL otkriva prisutnost endotoksina, vrste bakterijskog otrova, koji, ako se nađe u cjepivima, može biti smrtonosan. Sve farmaceutske tvrtke u svijetu ovise o bodljašima i godišnje se u tu svrhu uzima krv od oko pola milijuna bodljaša. Njih se potom vraća u ocean, nakon čega mnogi umiru. 1980-ih i 90-ih izlov za medicinske svrhe je bio održiv, laboratoriji su prijavljivali smrtnost od 3% uhvaćenih jedinki i broj bodljaša u divljini nije se činio ugrožen. Studija iz 2010. godine pokazala je da je smrtnost oko 30%, a veličina populacije počela je opadati. Pad populacije povukao je za sobom naglo smanjenje brojeva nekih vrsta riba, gmazova i ptica koje se hrane bodljašima. Proizvodnja cjepiva protiv COVID-19 također ovisi o ovim životinjama.[1][2]

Izvori