Blagajnički zapis, riznični zapis,[1] trezorski zapis, trezorska mjenica - vrijednosni papir s rokom dospijeća kraćim od godine dana. Uobičajeni rokovi dospijeća su 91 dan, 182 ili 364 dana, a primjerice kod američke vlade prodaju se otprilike jednom mjesečno i s rokom od 52 tjedna. Na zapisu je naznačena izdatnikova obveze plaćanja glavnice i kamata. Prodaje se uz popust pa mu je cijena po kojim je prodan na dražbama niža od nazivne cijene, koju vlasnik dobije o dospijeću. Rjeđi je slučaj da ima kamatni kupon. Kamatu određuje izdavatelj, kao i ukupni iznos i apoene. Spada u obligacijske vrijednosne papire. U Hrvatskoj su obvezni dijelovi blagajničkog zapisa oznaku da je blagajnički zapis, tvrtka izdavatelja, tvrtka upisnika ili oznaku da je na donositelja, nazivnu vrijednost, visinu kamatne stope, rokove otplate glavnice i kamata, mjesto i datum izdanja, prava imaoca blagajničkog zapisa, potpise ovlaštenih osoba izdavaoca i odgovarajuće serijske brojeve.[2] Izdavatelji su državne riznice (trezori, ministarstva financija), državne agencije, jedinice lokalne uprave, a u Hrvatskoj to mogu biti središnja banka (Hrvatska narodna banka), poslovne banke, a mogu ih izdavati i teritorijalno-političke zajednice i nebankovne financijske organizacije.[3][2]
Izvori
- ↑ Bilten HNB, 1997. Hrvatska narodna banka. Pristupljeno 23. listopada 2019.
- ↑ 2,0 2,1 (): Leksikon Poslovni dnevnik. Pristupljeno 23. listopada 2019.
- ↑ Trezorski zapis - Pojmovnik Raiffeisen Invest. Pristupljeno 23. listopada 2019.
Vidi
Narodne novine, zakoni:
- Zakon o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima
- Zakon o tržištu kapitala
- Zakon o vrijednosnim papirima
- Zakon o obveznim odnosima