Bjelovodna rijeka

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Susret voda na kojem se blijedo smeđa (bijela voda) Amazona miješa s tamnom (crnovodnom) rijekom Rio Negro

Bjelovodna rijeka je vrsta rijeke bijele boje i s visokom razinom sedimenata.

Visoka razina suspendiranih sedimenata vodi daje gotovo neutralan pH, visoku električnu vodljivost i boju nalik blijedom blatu ili kavi s vrhnjem. Bjelovodne rijeke su od velike ekološke važnosti i važne su za ribolov. Glavne sezonske amazonske poplavne nizine poznate kao šume Várzea primaju vodu iz njih.[1][2]

Najpoznatije bjelovodne rijeke su one u Amazoniji, s izvorima u Andama, ali postoje i bjelovodne rijeke drugdje u Južnoj Americi i na drugim kontinentima. [3][4]

Amazonske rijeke se dijele u tri glavne kategorije: bjelovodne, crnovodne i bistrovodne. Ovaj je sustav prvi predložio Alfred Russel Wallace 1853. godine na temelju boje vode, ali tipove je preciznije, prema kemijskim i fizikalnim svojstvima, definirao Harald Sioli, od 1950-ih do 1980-ih.[5] [6] Iako mnoge rijeke Amazonije nedvojbeno spadaju u jednu od tih kategorija, druge pokazuju kombinaciju karakteristika i mogu varirati ovisno o sezoni i razini poplave.[7]

Položaj

U Južnoj Americi

Karta porječja Amazone. Rijeke koje izviru u Andama (krajnji zapad i jugozapad u slivu) su tipično bjelovodne.

Najpoznatije bjelovodne rijeke su iz porječja Amazone i imaju svoj izvor u Andama. Glavne bjelovodne rijeke su Solimões - Amazona, Caquetá-Japurá, Putumayo, Marañón, Ucayali, Javary, Juruá, Acre, Purus, Madre de Dios i Madeira. [6] Iako se rijeka Branco tradicionalno smatra bjelovodnom,[8] ona ima brojne karakteristike (neke od njih variraju u sezoni) koje se ne uklapaju jasno u klasifikaciju, a neki je smatraju bistrovodnom rijekom.[9]

Izvan Amazonije, mali broj južnoameričkih rijeka se također smatra bjelovodnima, a ponajviše se radi o određenim pritokama Orinoka kao što su rijeke Guaviare, Meta i Apure i Parana - Paragvaj, poput rijeka Bermejo i Solado, koje imaju svoje izvorište u Andama.[3][4][10][11][12]

Na ostalim kontinentima

Ovaj sustav nije često korišten izvan Južne Amerike, ali postoji nekoliko rijeka s jasnim karakteristikama bjelovodnih rijeka. U Africi, to je Niger i njegovo poplavno područje, Orashi, Nil (osobito Plavi Nil), srednji i donji Zambezi i rijeke Cross (Nigerija), Mungo (Kamerun), Sanaga i Wouri. U Aziji su primjeri glavni tok Mekonga (posebno u kišnoj sezoni), [13] i nekoliko gorskih tokova u velikim riječnim slivovima na južnom i jugoistočnom dijelu kontinenta. U Europi, dijelovi Dunava imaju karakteristike bjelovodne rijeke.

Kemija i sedimenti

Madeira pokazuje tipično blijedo blatnu boju bjelovodne rijeke dok teče pokraj Porto Velha u Brazilu.

U Južnoj Americi, većina bjelovodnih rijeka izvire u Andama, odakle donose sedimente bogate hranjivim tvarima, posebno ilite i montmorilonite. Imaju skoro neutralni pH (obično 6,5–7), visoku razinu otopljenih krutih tvari (posebno zemnoalkalijskih metala i karbonata) i visoku električnu vodljivost.[2][6] Voda je mutna, sa slabom vidljivošću koja je obično između 20 and 60 cm. U glavnom koritu rijeke Amazone je oko 82% ukupne suspendirane krute tvari i 90–95% suspendirananih sedimenata potječu iz Anda. [14] Uz njihov tok, bjelovodne rijeke su često razrijeđene zbog priljeva crnovodnih i bistrovodnih pritoka. Na primjer, Rio Negro, najveća crnovodna pritoka Amqzone, čini 14% ukupne slivne vode Amazonije, a Tapajós, najveća bistrovodna pritoka, 6%. [15] Prema tome, iako je rijeka Amazona tijekom cijelog toka bjelovodna, električna vodljivost je 120–200 µS/cm u Andama, ali kad stigne do Santarém, Pará (nakon dotoka Rio Negra, Tapajós, i nešto manjih crnovodnih i bistrovodnih pritoke), pada na 40-70 µS/cm. Na visokim visinama u Andama u blizini izvora, pH bjelovodnih rijeka može biti i iznad 8.[16]

U nekim dijelovima Amazonije, gdje rijeke nisu prirodno bjelovodne, postoji "pseudo-bjelovodne rijeke" zbog erozije tla uslijed aktivnosti ljudi. [2]

Prosječne fizikalno-kemijske karakteristike [6]
Juruá (tipična bjelovodna) Tapajós (tipična bistrovodna) Tefé (tipična crnovodna)
pH 7.27 6.56 5.03
Električna vodljivost (μS/cm) 191,14 14.33 7.36
Ukupne suspendirane krute tvari (mg/L) 51.42 10.56 7.90
Ca (mg/l) 32.55 0.52 0.71
Mg (mg/L) 4.42 0.26 0.22
Na (mg/L) 10.19 1.50 0.40
K (mg/L) 1.98 0.93 1.41
Ukupno P (mg/L) 0,080 0.010 0.033
CO (mg/L) 106,14 8.80 6.86
NO (mg/L) 0,031 0.040 0,014
NH (mg/L) 0,062 0.19 0.13
Ukupno N (mg/L) 0.39 0.35 0.24
SO (mg/L) 2.56 0.30 4.20
Boja (mg/Pt/L) 41.61 4.02 54.90
Si (mg/L) 5.78 5.25 0.33
Cl (mg/L) 4.75 0.53 0.85


Ekologija

Tambaqui, važna vrsta u amazonskom ribarstvu, uzgaja se u bjelovodnim rijekama.[7]

Razlike u kemijskom sastavu i vidljivosti između različitih crnovodnih, bjelovodnih i bistrovodnih rijeka rezultiraju izrazitim razlikama u flori i fauni.[5] Iako postoji znatno preklapanje u fauni kod različitih vrste rijeka, postoje i mnoge vrste koje se nalaze samo u jednoj vrsti rijeka.[17][18][19] Mnoge crnovodne i bistrovodne vrste ograničene su na relativno male dijelove Amazone, jer su različiti sustavi crne i bistre vode odvojeni (i stoga izolirani) velikim dijelovima bijele vode. Te se „prepreke“ smatraju glavnom silom u alopatrijskoj specifikaciji u slivu Amazone.

Kao i u Južnoj Americi, i u Aziji i Africi mogu se primijetiti razlike između vrsta u crno- i bjelovodnim rijekama. Na primjer, u ribljoj fauni u afričkim bjelovodnim rijekama dominiraju šarani, somovke i Mormyridae, dok crnovodne rijeke obično imaju više Characiformes i Ciklidi.[20]

Visoka razina hranjivih sastojaka u bjelovodnim rijekama omogućuje visoku razinu perifitona (za razliku od crnovodnih rijeka siromašnih hranjivim sastojcima), ali zamućenost vode ograničava svjetlost, ograničavajući fotosintetske procese, koji su neophodni algama i potopljenim makrofitima, na gornji dio stupca vode. Proizvodnja peripitona je otprilike jednaka razini proizvodnje u umjerenim eutrofičkim jezerima. [21] Obilje bakterija i količina proizvodnje otprilike su jednaki u bjelo- i crnovodnim rijekama, ali obje se razlikuju u odnosu na vodostaj i produktivnost je veća tijekom sezone visokih voda.[22]

Glavne sezonske amazonske poplavne nizine poznate kao šume Várzea primaju vodu iz bjelovodnih rijeka i dom su mnogih životinja i biljaka.[1] U brazilskom dijelu Amazonije, várzea pokriva otprilike 200,000 km2, što iznosi 4% cijelog područja (dvostruko veće površine koje pokriva igapó).[23] Pored šuma sa drvećem i drugim biljkama koje su sezonski prekrivene vodom, otprilike jednu trećinu ovog poplavnog polja pokriva i velika plutajuća livada. [24] Ove plutajuće livade dom su najbogatijih amazonskih zajednica vodenih beskralješnjaka [25] i važne su za ribolov,[26] posebno vrste koje posjećuju tijekom poplavne sezone radi hranjenja ili uzgoja (manji broj vrsta riba živi u staništu tijekom cijele godine). Poplave su također vrlo važne za ribarstvo. Na primjer, u brazilskom Amazoni 61% prinosa od artizanskog ribolova i lokalnog tržišnog ribarstva je iz okruga s várzeom.[2] Nekoliko najvažnijih vrsta u amazonskom ribarstvu oslanjaju se na bijelu vodu za razmnožavanje: Tambaqui (Colossoma macropomum), Prochilodus nigricans i Semaprochilodus se sele u bjelovodne rijeka u vrijeme mrijesta, a mnoge velike somovke (posebno Pimelodidae poput Brachyplatystoma) izvode duge migracije uz bjelovodne rijeke na mrijest. [7] [14] [27] Većina velikih gradova regije Amazonije, poput Iquitosa, Manausa, Santaréma i Beléma, smješteni su na bistrovodnim ili crnovodnim rijekama (u kojima ima manje kukaca), ali na spoju s bjelovodnim rijekama (koje su bolje za ribolov). Zbog visoke razine ribljeg plijena, najveće grupe Inia riječnih dupina su upravo u dijelovima porječja Amazone i Orinoca koji su izravno pod utjecajem bijelih voda.[28]

Planktonski organizmi sakupljeni u rijekama Amazoniji [29]
Prisutne skupine životinja Crna voda Miješana voda Bijela voda
Kolnjaci 284 23 0
Rašljoticalci 5 29 43
Dvoljušturci 39 97 29
Calanoida 11 51 66
Cyclopoida 22 49 61
Chironomidae 0 3 3
Acarina (grinje) 0 0 2
Broj planktonskih organizama sakupljenih u 10 litara vode u amazonskim rijekama [29]
Crnovodne Miješane Bjelovodne
Prisutne skupine životinja Otvorena voda Šuma Otvorena voda Šuma Otvorena voda Šuma
Volvocaceae 42 38
Kolnjaci 87 5 34
Rašljoticalci 6 5 8 1
Dvoljušturci 2 11 3 7
Calanoida 23 3 10
Cyclopoida 5 27 19 1 13 1
Mysidacea 1
Dvokrilci 1
Acarina (grinje) 1 1
Larve ribe 1 1


Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 Parolin, P. (2004). "Tree species distribution in Varzea Forests of Brazilian Amazonia". Folia Geobotanica 39: 371–383 
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Junk, W.J. (2007). "Freshwater fishes of the Amazon River Basin: their biodiversity, fisheries, and habitats". Aquatic Ecosystem Health and Management 10 (2): 153–173 
  3. ↑ 3,0 3,1 Vásquez, E. (1989). "A longitudinal study of zooplankton along the Lower Orinoco River and its Delta (Venezuela)". Annales de Limnologie 25 (2): 107–120 
  4. ↑ 4,0 4,1 Padisák, J.; C.S. Reynolds; U. Sommer (1993), Intermediate Disturbance Hypothesis in Phytoplankton Ecology: Proceedings of the 8th Workshop of the International Association of Phytoplankton Taxonomy and Ecology held in Baja (Hungary), 5–15 July 1991, Springer Science & Business Media, str. 118 
  5. ↑ 5,0 5,1 Duncan, W.P. (2010). "Physicochemical characterization of the white, black, and clearwater rivers of the Amazon Basin and its implications on the distribution of freshwater stingrays (Chondrichthyes, Potamotrygonidae)". PanamJAS 5 (3): 454–464 
  6. ↑ 6,0 6,1 6,2 6,3 Ríos-Villamizar, E.A. (2013). "Chemistry of different Amazonian water types for river classification: A preliminary review". https://www.researchgate.net/publication/271427552 
  7. ↑ 7,0 7,1 7,2 Goulding, M. (1982). "Life history and management of the tambaqui (Colossoma macropomum, Characidae): an important Amazonian food fish". Revista Brasileira de Zoologia 1 (2): 107–133 
  8. ↑ Venticinque (2016). "An explicit GIS-based river basin framework for aquatic ecosystem conservation in the Amazon". Earth Syst. Sci. Data 8 (2): 651–661 
  9. ↑ de Souza kodra, A. (2014). "Effect of clearwater on osmoregulation of cururu ray, Potamotrygon sp. (Chondrichthes; Potamotrogonidae), an endemic species from blackwater river". Scientia Amazonia 3 (1): 15–24 
  10. ↑ Petry, P. (2002). "Orinoco Llanos". Freshwater Ecoregions of the World. http://www.feow.org/ecoregions/details/orinoco_llanos 
  11. ↑ Zalocar de Domitrovic, Y. (2002). "Structure and variation of the Paraguay River phytoplankton in two periods of its hydrological cycle". Hydrobiologia 472 (1): 177–196 
  12. ↑ Scarabotti, P.A. (2011). "Flood pulse and the dynamics of fish assemblage structure from neotropical floodplain lakes". Ecology of Freshwater Fish 20 (4): 605–618 
  13. ↑ Baird, I.G. (2001). "The ecology and conservation of the smallscale croaker Bosemania microlepis (Bleeker 1858-59) in the mainstream Mekong River, Southern Laos". Nat. Hist. Bull. Siam Soc. 49: 161–176 
  14. ↑ 14,0 14,1 McClain, M.E. (2008). "Andean Influences on the Biogeochemistry and Ecology of the Amazon River". BioScience 58 (4): 325–338 
  15. ↑ "Waters". Amazon Waters. http://amazonwaters.org/waters/flows-and-floods/ Pristupljeno 30. prosinca 2016. 
  16. ↑ "Whitewater Rivers". Amazon Waters. http://amazonwaters.org/waters/river-types/whitewater-rivers/ Pristupljeno 26. prosinca 2016. 
  17. ↑ Saint-Paul, U. (2000). "Fish communities in Central Amazonian white and blackwater floodplains". Environmental Biology of Fishes 57 (3): 235–250 
  18. ↑ (1986). Cichlid fishes of the Amazon River drainage of Peru.
  19. ↑ Henderson, P.A. (1997). "A comparison of fish diversity and abundance between nutrient-rich and nutrient-poor lakes in the Upper Amazon". Journal of Tropical Ecology 13 (2): 175–198 
  20. ↑ {{{title}}}.
  21. ↑ Putz, R. (1997). "Periphyton communities in Amazonian black- and whitewater habitats: Community structure, biomass and productivity". Aquatic Science 59 (1): 74–93 
  22. ↑ Benner, R. (1995). "Bacterial carbon metabolism in the Amazon River system". Limnol. Oceanogr. 40 (7): 1262–1270 
  23. ↑ Fernandez Piedade, M.T. (2010). "Aquatic herbaceous plants of the Amazon floodplains: state of the art and research needed". Acta Limnol. Bras. 22 (2): 165–178 
  24. ↑ Field Guide to the Fishes of the Amazon, Orinoco, and Guianas, Princeton University Press.
  25. ↑ The Central Amazon Floodplain: Ecology of a Pulsing System, Springer Science & Business Media.
  26. ↑ "Floodplain or Várzea". Amazon Waters. http://amazonwaters.org/fisheries/geography/floodplain-or-varzea/ Pristupljeno 30. prosinca 2016. 
  27. ↑ The catfish connection: ecology, migration, and conservation of Amazon predator, Columbia University Press.
  28. ↑ Gomez-Salazar, C. (2011). "Ecological factors influencing group sizes of river dolphins (Inia geoffrensis and Sotalia fluviatilis)". Marine Mammal Science 28 (2): E124–E142 
  29. ↑ 29,0 29,1 Ribeiro, J.S.B. (1993). "Produção primária fitoplanctônica de um lago de ilha fluvial na Amazônia Central (Lago do Rei, Ilha do Careiro) [Phytoplanktonic primary production of a fluvial island lake in the Central Amazon (Lago do Rei, Ilha do Careiro)]". Amazoniana 12 (3–4): 365–383 
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Bjelovodna_rijeka&oldid=489214"