Bitka kraj Jurjevih Stijena 1663.
| Bitka kod Jurjevih Stijena (1663.) | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| sukob: Hrvatsko-osmanski ratovi | |||||||
| |||||||
| Sukobljene strane | |||||||
| Datoteka:Flag of Turkey.svg Tursko Carstvo | Pogreška pri izradbi sličice: Hrvatsko Kraljevstvo | ||||||
| Zapovjednici | |||||||
| Datoteka:Flag of Turkey.svg Ali-paša Čengić[1] | Pogreška pri izradbi sličice: Petar IV. Zrinski | ||||||
| Postrojbe | |||||||
| 10.000[1] | 2.500[1] | ||||||
| Gubitci | |||||||
| oko 2.000 | |||||||
Bitka kod Jurjevih Stijena je bitka između hrvatskih snaga protiv osmanskog osvajača koja se dogodila 1663. godine kraj Jurjevih stijena nedaleko Otočca.
Mjesto bitke bio je klanac koji su s jedne strane tvorile Jurjeve stijene, a s druge brdo Godača. Hrvatsku vojsku je predvodio grof Petar Zrinski, a četiri puta brojniju tursku vojsku hercegovački sandžakbeg Ali-paša Čengić. Bitka je završila hrvatskom pobjedom. Historiograf obitelji Zrinskih augustinac Marko Forstalli je zabilježio ovu bitku prema svjedočenjima sudionika bitke u svom djelu Stematografija ratničke obitelji knezova Zrinskih (Stemmatographia Mavortiae Familiae Comitum de Zrin).[2]
Političko-vojna pozadina
Petar Zrinski je 1658. godine došao na položaj ogulinskog i senjskoga kapetana te kapetana cijeloga Primorja.[3]
Ova se je bitka odvila u vrijeme Erdeljskoga rata.[3] Planovi osmanskoga zapovjednika Ali-paše Čengića bili su osvajanje Otočca, a potom prodor u Kranjsku.[1] Pred Ali-pašinom vojskom prije bitke povukao se u Ljubljanu general Herbert Auersperg.
Ishod bitke
Hrvatske su snage izvojevale veliku pobjedu.[3] Osmanskoga zapovjednika Ali-pašu Čengića zarobio je Petar Zrinski, a u bitki je poginula jedna petina Ali-pašine vojske.[1] Premda je Europa brujala o veličanstvenoj pobjedi, uskogrudnost, zavist i sitni sebeljubni interesi vrhovnog zapovjednika Vojne krajine generala Ivana Herberta Auersperga poništili su učinke pobjede: Zrinskog je tužio zbog neposluha, pa je Zrinski bio prisiljen predati ratni plijen i zatočenike.[4]
Značaj bitke
Pobjedom kod Jurjevih stijena zauvijek je spriječen prodor Osmanlija u Gacku. Poražena je cijelokupna vojska Bosanskog pašaluka, a Turci iz Bosne više nikad nisu napali teritorij Hrvatske.[2]
Pobjeda kraj Jurjevih stijena je prva velika pobjeda isključivo hrvatske vojske poslije velikog poraza na Krbavskom polju 1493. godine. Slavljena je i u Hrvatskoj i u inozemstvu.
Vidi još
- Dodatak:Popis bitaka 1401.-1800.
- Hrvatska pod Habsburzima
- Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću
- Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Tomislav Šerbeđija, Uzroci, tijek i posljedice Zrinsko-frankopanske urote: diplomski rad, mentor: izv. prof. dr. sc. Darko Vitek, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Odsjek za povijest, Zagreb, 2019., str. 19., pristupljeno 22. rujna 2020.
- ↑ 2,0 2,1 Mihela Melem Hajdarović: Glavačeva karta Hrvatske iz 1673. – njezini toponimi, geografski sadržaj i historijskogeografski kontekst. Studia lexicographica : časopis za leksikografiju i enciklopedistiku, Vol. 17 No. 32, 2023., str. 71.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Petar IV. Zrinski, Hrvatska enciklopedija, LZMK
- ↑ Hrvoje Gračanin: Petar Zrinski s 2000 krajišnika potukao 8000 Turaka i - kažnjen, Večernji list, 4. srpnja 2010.