Bitka kod Hadrijanopola (9. kolovoza 378.) vođena je između rimske vojske, predvođene carem Valensom i gotskih pobunjenika (uglavnom Tervinga, potpomognutih Grejtunzima, sarmatskim Alanima i lokalnim ustanicima) kojima je zapovijedao Fritigern. Bitka se odigrala kod Hadrijanpola (danas Edirne, na granici Bugarske i Turske) i okončana je uvjerljivom pobjedom Gota, nakon koje su Rimljani bili prisiljeni prihvatiti barbare kao saveznike naseljene na teritoriju carstva. Bitka je bila dio Gotskog rata 377.-382. i predstavljala je jednu od najznačajnijih bitaka u rimskoj povijesti, jer je dodatno ubrzala proces koji će završiti konačnim kolapsom Zapadnog Rimskog Carstva u 5. stoljeću.
U bitci je poginuo istočnorimski car Valent Flavije. Postoje dvije teorije o njegovom umiranju u bitci kod Hadrijanopola, prva teorija govori da ga je neprijateljski barbarin pogodio strijelom te je umro na licu mjesta a druga teorija govori o tome da je bio smrtno ranjen te je pobjego u okolnu štalu gdje su ga zapalili zapaljenom strijelom.
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Bitka kod Hadrijanopola koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.