| Bitka kod Šikloša | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| sukob: Stogodišnji hrvatsko-turski rat | |||||||
| |||||||
| Sukobljene strane | |||||||
| Habsburška Monarhija | Osmansko carstvo | ||||||
| Zapovjednici | |||||||
| Nikola Šubić Zrinski | rumelijski beglerbeg | ||||||
| Gubitci | |||||||
| ? | ? | ||||||
Bitka kod Šikloša 1566. bila je rezulat prepadne akcije hrvatskih snaga u Ugarskoj.
Uvodne okolnosti
Sulejman I. pošao je osvojiti Beč. Da bi to uspio, morao je zauzeti nekoliko strateških utvrda, jer su neke predstavljale ne samo obrambeno uporište Hrvatskoj, Ugarskoj i Austriji, nego i polazišnim mjestom za kršćanske protuudare i vraćanje posjeda u Panonskoj nizini i Sedmogradskoj.
Glavninu je snaga poveo prema Mohaču, a jedan odvojak koji je predvodio rumelijski beglerbeg poslao je neka blokira Siget.
Tijek bitke
Nikola Šubić Zrinski je sa svojim snagama napravio prijepadnu akciju. Presreo je osmanske snage kod Šikloša i napravio im velike gubitke.
Posljedica
Zbog izbacivanja velikog broja ljudi iz stroja, Zrinski je prisilio Sulejmana skrenuti s puta ka prvotnom odredištu. Osmanlije su na to bile prisiljene jer im je ostalo ranjivo to krilo i komunikacija ka Budimu. Osmanske su snage stigle pod Siget 5. kolovoza, a za dva dana ga opsjeli.
Izvori
- Bitka kod Sigeta: Junački otpor do smrti koji je zaustavio turski pohod, dnevno.hr, 19. srpnja 2012.