Biljana Borzan

Biljana Borzan, 2017

Biljana Borzan (Osijek, 29. studenog 1971.), hrvatska političarka, liječnica, zastupnica u Europskom parlamentu i članica SDP-a. Godine 2019. izabrana je za potpredsjednicu Grupe Socijalista i Demokrata u Europskom parlamentu.

Rođena je u Osijeku, 29. studenog 1971.. Tamo je završila osnovnu školu, kao i srednju školu (Centar za usmjereno obrazovanje "Braća Ribar", smjer suradnik u kulturno-znanstvenim ustanovama. Studij medicine također završava u Osijeku, te se 1997. zapošljava u Domu zdravlja Osijek. Specijalizirala je medicinu rada i sporta.

Članica je SDP-a od 1999. U Gradski odbor SDP-a Osijek izabrana je 2000. godine, a godinu dana kasnije postaje potpredsjednica Foruma žena Gradske organizacije Osijek. Od 2001. vijećnica u osječkome Gradskom vijeću. Predsjednica je Gradske organizacije SDP Osijek od 2005., a članica Županijskog odbora SDP-a od 2006. godine. Od 2004. – 2008. obnaša dužnost potpredsjednice Glavnog odbora SDP Hrvatske. Na 11. Konvenciji SDP-a 2008. izabrana je za članicu Predsjedništva stranke. U isto tijelo reizabrana je na sljedeće tri nacionalne konvencije SDP-a, zaključno s onom 2016.

Bila je kandidatkinja SDP-a za gradonačelnicu na izborima 2005, 2007. te 2008. Predsjednica Gradskog vijeća Grada Osijeka od rujna 2004. do kraja mandata u svibnju 2005. Zamjenica gradonačelnika Osijeka od prijevremenih izbora u Osijeku u ožujku 2008. do siječnja 2009.

Na parlamentarnim izborima 2007. izabrana je za zastupnicu u Hrvatskom saboru čija je članica do 2013 godine. Od 2011. pa do izbora u Europski parlament obnaša dužnost predsjednice Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Sabora. U travnju 2012. imenovana je za promatračicu Sabora u Europskom parlamentu.

Europski parlament (2019-...)

Na izborima za Europski parlament u svibnju 2019. izabrana je s najvećim brojem glasova (64.736) s lista SDP-a. U lipnju 2019. izabrana je za potpredsjednicu Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu. te voditeljicu SDP hrvatske delegacije u Europskom parlamentu. Njen potpredsjednički portfelj je "Nova ekonomija koja radi za ljude", koja uključuje Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbor za ekonomska i monetarna pitanja te Odbor za međunarodnu trgovinu.

Borzan je imenovana članicom parlamentarnog Odbora za jedinstveno tržište i zaštitu potrošača te zamjenskom članicom Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane. Članica je parlamentarnih delegacija za odnose sa zemljama Južne Azije te Sjevernom Makedonijom.

Europski parlament (2013-2019)

Na prvim izborima 2013. je izabrana za jednu od prvih 12 hrvatskih članova Europskog parlamenta. Na izborima 2014. ponovno je izabrana među 11 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu. Puna je članica parlamentarnog Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, a zamjenska članica u odborima za zaštitu potrošača i ženska prava Parlamenta. Članica je delegacije EP za odnose s Makedonijom te zamjenska članica delegacije EP za odnose s Crnom Gorom.

Istakla se radom u području kvalitete i sigurnosti hrane, prava žena te po pitanjima javnog zdravlja i zaštite prava potrošača. U teme kojima se bavi ubrajaju se borba za jednaku kvalitetu proizvoda u EU, smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane, subvencioniranje ugradnje dizala u višekatne zgrade te otvaranje digitalnog tržišta za sve građane EU.

U listopadu 2016. imenovana je predstavnicom Europskog parlamenta za odnose s Europskom agencijom za lijekove(EMA).

The Parliament Magazine je 2018. Borzan proglasio najistaknutijom eurozastupnicom u području borbe za prava žena i ravnopravnost spolova.

Različita kvaliteta proizvoda na istoku i zapadu EU

Od početka svog djelovanja u Europskom parlamentu Biljana Borzan postala je žestoka zagovornica izjednačavanja kvalitete naizgled istih proizvoda na istoku i zapadu Europske unije. U suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu, napravila je prvo istraživanje za hrvatsko i njemačko tržište „Jedna Unija- jedna kvaliteta“ i dokazala da je kvaliteta proizvoda u Hrvatskoj niža, a da su proizvodi nerijetko i skuplji. To je bilo prvo istraživanje u Europi koje je usporedilo i neprehrambene proizvode. Nakon istraživanja HIPP je objavio da povlači proizvode niže kvalitete s hrvatskog tržišta. Borzan je rezultate proslijedila i predsjedniku Europske komisije Jean-Claude Junckeru koji je u godišnjem govoru o stanju EU najavio novi zakon za borbu protiv tog problema. Borzan je u međuvremenu postala Izvjestiteljica Europskog parlamenta za kvalitetu proizvoda u području hrane te je uspješno ispregovarala prvu poziciju Europskog parlamenta. Borzan je također povukla 800 tisuća eura iz europskog budžeta za europsko istraživanje proizvoda koje bi trebalo biti gotovo početkom 2019.

Povećanje doniranja i smanjenje bacanja hrane u EU

Godišnje se u EU baci preko 88 milijuna tona hrane, a u isto vrijeme gotovo četvrtina građana unije je u riziku od siromaštva. Europski parlament imenovao je 2016. Biljanu Borzan za glavnu izvjestiteljicu za Izvješće o inicijativi za učinkovitu uporabu resursa: smanjenje rasipanja hrane, poboljšanje sigurnosti hrane. Izvještaj je izglasan u Europskom parlamentu u svibnju 2017. i sadrži političke i praktične mjere za smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane duž cijelog proizvodno-prodajno-potrošačkog lanca. Od mjera iz izvještaja Europska komisija je izradila smjernice za doniranje hrane po prvi put na jednom mjestu objedinjuju upute i savjete kako urediti sustave doniranja hrane, a da se pritom poštuju svi EU propisi i ne ugrožava sigurnost hrane te zdravlje primatelja donacija. Nadalje, Komisija je objavila studiju o utjecaju oznaka rokova trajnosti na bacanje hrane u EU koje je pokazalo da se oko 9 milijuna tona hrane godišnje baci u EU iz razloga povezanih s oznakama trajnosti prehrambenih proizvoda. Borzan je, zajedno s platformom Mreža hrane, organizirala prvu dodjelu nagrade „Najdonator“, namijenjenu tvrtkama u kategorijama trgovaca i proizvođača hrane koje su donirale najviše hrane u Hrvatskoj. U 2017. nagrađene su tvrtke Dukat d.o.o. i Konzum d.o.o.

Digitalno tržište

Borzan je bila Izvjestiteljica Europskog parlamenta za prekograničnu dostavu paketa u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača. Cilj uredbe je niža cijena dostave i veća transparentnost tržišta. U pregovorima koji su trajali dvije godine, Borzan se izborila za ukidanje diskriminacije i umjetno visokih cijena za potrošače iz manjih država članica EU. Borzan je amandmane o dostavi uvrstila i u Direktivu o geoblockingu odnosno diskriminaciji prema mjestu prebivališta, gdje se također založila za jednake uvjete pri online kupovini za kupce iz svih članica EU. Tako od prosinca 2018. svi trgovci u EU moraju svim kupcima omogućiti da po jednakim cijenama i jednakoj ponudi kupuju bilo gdje iz EU. Borzan je također radila i na Uredbi o prekograničnom prijenosu sadržaja te Direktivi o digitalnim ugovorima.

Regulativa o medicinskim in vitro uređajima

Borzan je 2014. imenovana kao predstavnica Grupe socijalista i demokrata u pregovaračkom timu Europskog parlamenta za pregovore s Europskim vijećem i Europskom komisijom oko donošenja izmjena i dopuna regulativa o medicinskim i in vitro medicinskim uređajima. Radi se u čitavom spektru uređaja od onih za kućnu upotrebu poput flastera, testova na trudnoću i optičkih leća do složenih poput rendgena, pacemakera, silikonskih implantanata, umjetnih kukova i testova na HIV. Izmjene regulativa su pokrenute radi skandala s PIP implantatima za grudi punjenim industrijskim silikonom te otrovnim umjetnim kukovima. Nova pravila su donesena 2017. i uključuju niz mjera kojima je cilj povećati sigurnost pacijenata, pojačati inspekcijski nadzor i olakšati obeštećenje oštećenih korisnika.

Jeftiniji međunarodni pozivi

U Uredbu o europskom elektroničkom komunikacijskom kodu Borzan je ugradila amandmane o smanjenju cijena međunarodnih poziva. Nakon inter-institucionalnih pregovora na razini EU, na osnovi njenih prijedloga, odlučeno je da će maksimalna cijena međunarodnih poziva u EU biti 19 centi /min od svibnja 2019.

Direktiva o mogućnosti zabrane uzgoja GMO

U 2015. donesene su izmjene i dopune EU direktive 2015/412 o uzgoju GMO-a koja je državama članicama EU dala mogućnost da na svom teritoriju ograniče ili zabrane uzgoj tih kultura. Borzan je putem amandmana u tekst zakona ugradila tzv. „standstill“ mehanizam koji, u razdoblju od predlaganja nacionalnih mjera zabrane do stupanja njihovog na snagu, zabranjuje sve aktivnosti vezane uz sijanje GMO kultura.

Programirano kvarenje uređaja

Problem programiranog kvarenja uređaja, odnosno ugrađenih kvarova u elektronske uređaje, Borzan je pokušala riješiti stavljanjem amandmana na Izvješće o duljem trajanju uređaja . Zalaže se za zabranu programiranog kvarenja, zabranu neodvojive ugradnje vitalnih dijelova, veću dostupnost rezervnih dijelova na tržištu te uvođenje oznake minimalnog trajanja uređaja.

Europske oznake porijekla za nepoljoprivredne proizvode

Tijekom mandata u Europskom parlamentu Borzan se zauzimala i za uvođenje oznake zaštićenih zemljopisnog porijekla i za nepoljoprivredne proizvode poput bračkog kamena ili paške čipke. Sudjelovala je u izradi Izvješća Europskog parlamenta o zaštiti takvih proizvoda. U nekoliko navrata organizirala je prezentacije hrvatskih tradicionalnih poljoprivrednih i nepoljoprivrednih proizvoda u Europskom parlamentu.

Inicijativa „Dostupnost do stana“ - subvencioniranje ugradnje dizala u višekatne zgrade iz EU fondova

Prema istraživanju umirovljeničkih udruga u Hrvatskoj postoji preko 16 tisuća zgrada preko četiri etaže koje nemaju ugrađena dizala. Kako bi se pomoglo umirovljenicima, invalidima i drugim slabo pokretnim osobama koje žive u takvim objektima, koordinacija udruga umirovljenika Hrvatske pošte i Hrvatskog telekoma zatražila osmislila je projekt „Dostupnost do stana“. Projektu je cilj osigurati sufinanciranje ugradnje dizala iz EU fondova. Biljana Borzan je od Europske komisije 2016. dobila informacije da je prilagodba stambene infrastrukture prihvatljiva za financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Borzan i udruge umirovljenika od tada lobiraju kod organa Vlade RH, ponajviše Ministarstva za regionalni razvoj i EU fondove, da se u relevantni Operativni program za EU fondove uvrsti projekt ugradnje dizala.

Prava žena

Parliament Magazine je Biljanu Borzan proglasio je najboljom zastupnicom u kategoriji ženskih prava i ravnopravnosti spolova za 2017 godinu. Nakon što ju je nominiralo 29 nevladinih organizacija iz Hrvatske i regije, a i s razine EU nominiralo za nagradu, stručni žiri Parliamnet Magazinea je u jakoj konkurenciji proglasio Borzan pobjednicom. Nominirane su još bile Iratxe Garcia Perez iz Španjolske i Terry Reintke iz Njemačke. Borzan je nagradu posvetila svim ženama u EU, a posebno ženama na Balkanu.

Biljana Borzan je Izvjestiteljica Europskog parlamenta za prva žena na Zapadnom Balkanu. U Izvješće razmatra ekonomski položaj žena na Balkanu, zaštitu žena od nasilja, ulogu žena u društvu i specifičnosti za regiju. Borzan je bila Izvjestiteljica za godišnje izvješće o demokraciji i ljudskim pravima u svijetu te za Izvješče o pravima žena u zemljama Istočnog partnerstva. Borzan je početkom mandata skupila oko 400 potpisa europarlamentaraca za Pisanu deklaraciju o proglašenju 2017. godine godinom borbe protiv nasilja nad ženama . Europska komisija je po deklaraciji odredila 2017. godinom projekata za borbu protiv nasilja nad ženama sa budžetom od 4 milijuna eura. Borzan pozorno prati i postupak ratifikacije Istanbulske konvencije na razini EU. Posebno je aktivna na ekonomskom osnaživanju žena, a kao Izvjestiteljica za Grupu socijalista i demokrata radila je na Izvješću o vanjskim čimbenicima koji otežavaju žensko poduzetništvo u Europi te na Mišljenju o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014. – 2020 . Također, bila je izvjestiteljica za provedbu Europske strategije za osobe s invaliditetom iz perspektive ravnopravnosti spolova te za izvještaj o ženama koje boluju od raka.

Vanjske poveznice

• Profil na službenoj stranici Hrvatskog sabora
• Profil na službenoj stranici Europskog parlamenta
• http://www.mepawards.eu/winners