Toggle menu
309,8 tis.
57
18
526,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bijela jama (petljasta kvantna gravitacija)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Bijela jama ili bijela rupa je pojam iz petljaste kvantne gravitacije.

Carlo Rovelli i Hal Haggard sa Sveučilišta Aix-Marseille u Francuskoj iznijeli su teoriju prema kojoj bi se crne jame na kraju svojih života preobličiti u vlastitu suprotnost, u bijele jame. Te bijele jame bi svu materiju što su je ikada proždrle izbacile u svemir.

Kvantna gravitacija na kojoj se zasniva ova teorija još nije potvrđena. Ovom teorijom glatko se rješava pitanje uništavaju li crne rupe informacije gutanjem tvari.

Preobličavanje crnih jama u bijele prema ovoj hipotezi zbiva se odmah nakon nastanka crnih jama. Budući da gravitacija sukladno teoriji relativnosti razvlači vrijeme, vanjski promatrači su u prividu da su one, ovisno o veličini, nastavile postojati još milijardama ili bilijunima godina.

Uzimajući u obzir mogućnost da je prostorno-vremenski kontinuum zrnate strukture tad bi se gravitacijsko urušavanje tvari moglo obrnuti pa bi se crne jame mogle bi se pretvoriti u kozmičke bombe.

Klasična opća teorija relativnosti predviđa da će se zvijezda, s obzirom na to da tvar iskrivljuje prostor, nastaviti sažimati u njemu u u tzv. singularnost, u područje u kojem će tvar biti neograničene gustoće, a prostor neograničeno razvučen. Tada poznati znakovi fizike prestaju funkcionirati. Ipak su već mnogi fizičari smatrali da bi u procesu urušavanja u nekoj fazi mogli početi djelovati efekti kvantne gravitacije koji bi zaustavili urušavanje te spriječili pojavu neograničenosti koja se ne uklapa najbolje u fizikalne koncepte stvarnosti.

Izvori

Sadržaj