Bičevi ili flagele najčešći su organi za pokretanje nekih štapićastih bakterija. To su končaste tvorevine duljine 12-25 mikrometara, izbijaju iz bazalnih tjelešaca, a iznutra su šuplje.
Svojstva
Nastaju u loptastim tjelešcima, koja se zovu bazalne granule, a nalaze se u staničnoj stijenci. Običnim mikroskopom ne vide se ni obojane jer su vrlo tanke (oko 10 nm). Građene su od proteina flagelina. Sadrži flagelarni H-antigen. Na duljinu bičeva utječu mnogi faktori. Dobro se razvijaju u tekućim hranilištima i površini mekih podloga, a na tvrdim i u prisutnosti fenola slabije. Mogu i potpuno nestati, pa nestaje i H-antigen. To je ipak samo privremena promjena. Broj i razmještaj bičeva tipičan je za neku vrstu.
Razmještaj i broj bičeva
Po razmještaju, flagele mogu biti:
- polarne (na jednom kraju),
- bipolarne (na oba kraja),
- peritrihijalne (po cijeloj površini).
Po broju bičeva razlikujemo:
- monotrihe (jedan bič na jednom polu),
- amfitrihe (na oba pola po jedan ili više bičeva),
- lofotrihe (na jednom polu, snop bičeva),
- peritrihe (bičevi po cijelom tijelu).