Benzaldehid

Benzaldehid (benz[en]+ aldehid; C₆H₅CHO) je najjednostavniji i najvažniji aromatski aldehid.

Osobine i svojstva

Benzaldehid je jedan od produkata hidrolize cijanogenetskog glikozida amigdalina (grč. amygdalon; badem) koji se nalazi u sjemenkama članova roda šljiva. Nekada su ga nazivali uljem gorkih badema.

Bezbojna je tekućina, karakteristična mirisa na badem, vrelište 178.1 °C. U prirodi vezan u glikozidu amigdalinu.

Benzaldehid je igrao važnu ulogu u radu koji je položio temelje strukturnoj organskoj kemiji, jer su Liebig i Woehler pokazali da se radikal benzoil (C₆H₅CO) može prevesti netaknut kroz mnogo kemijskih transformacija.

Dobivanje

Benzaldehid se industrijski priređuje hidrolizom benzilidenklorida, jednog od produkata kloriranja pobočnog lanca toluena.

Laboratorijski se može pripraviti:

1. Oksidacijom toluena

2. Hidrolizom benzal-klorida (C₆H₅CHCl₂)

Upotreba

Upotrebljava se najviše u sintezi organskih spojeva, ponajviše u proizvodnji cimetne kiseline, kao sirovina za boje, za pripravu ljekova, u izvjesnoj mjeri upotrebljava se u parfimeriji kao mirodija i kao parfem, u pčelarstvu, itd..

Izvori

• Hrvatska enciklopedija (LZMK), Broj 2 (Be-Da), str. 55. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-32-0