Banket
Banket (fra. banquet[1]) je veliki objed ili gozba, koja uključuje sve oblike serviranja hrane: predjela, glavnog jela i deserta. Banket najčešće nema svrhu samog objeda, već okupljanja, ceremonija, proslava, često popraćen sa govorima u čast određenog pojedinca.
Povijest banketa
Banketi su u povijesti zabilježeni već tisućama godina. Grčki povjesničari često spominju perzijske bankete koje su održavali satrapi iz Male Azije, a ta praksa se ubrzo proširila i diljem drevne Grčke gdje su poznate gozbe "simpoziji" (grčki: συμπόσιον – "gozba") na kojima se raspravljalo o politici, književnosti ili filozofiji[2]. U srednjem vijeku brojni europski kraljevi održavali su bankete na kojima su proslavljali rođendane ili blagdane. Uspješnim banketom podrazumijevala se proslava na kojoj bi bili sklopljeni razni dogovori ili obostrane usluge.
Vrste banketa
Banketa ima raznih vrsta: politički, športski, konferencijski, poslovni, obiteljski, akademski, itd. Na njima se dodjeljuju diplome, medalje, odličja ili razna druga priznanja. Jedan od primjera modernih banketa je luau, havajska gozba[3]. U nekim dijelovima Kine kao što je autonomna regija Unutarnja Mongolija na bankete se plaća poseban porez.
Banketni stol
Banketni se stol koristi u dvoranama za bankete i druge svečane prijame. Širi je i duži od restoraskog stola jer se s njega slaže više posuđa, pribora i čaša zbog svečanijeg menija i bogatije se ukrašava. Obično je sklopiv zbog lakšeg prenošenja iz jedne prostorije u drugu