| Balante |
|---|
 |
Kumba Ialá, predsjednik Gvineje Bisao (2000.-03.) s tradicionalnom Balanta kapom Fanado inicijacije |
| Ukupno pripadnika |
| oko 532.000 |
| Značajna područja naseljavanja |
| Gvineja Bisao, Gvineja, Zelenortska Republika, Gambija i Senegal |
| Jezik |
| Balanta-Ganja jezik i kreolski |
| Vjera |
| animizam, islam, kršćanstvo |
Balanta ili Balante je zapadnoatlantski narod naseljen u Gvineji Bisau (413.000), Zelenortskoj Republici (52.000), Gambiji (33.000) i Gvineji (3.400).
Balante su podijeljene na tri skupine: Balanta Kentohe, Balanta Ganja i Balanta Brassa (najveća skupina) koji pripadaju plemenima jezičnoj skupini bak[1] a govore više dijalekata: fora, kantohe (kentohe, queuthoe), naga, mane, koji možda čine i posebne jezike. Žive od ribarenja, stočarstva i poljodjelstva. Po vjeri su kršćani, muslimani i animisti.
Ime im znači "oni koji se odupiru" jer su prema predaji jako buntovni, najprije protiv kraljevstva Kaabu u 19. stoljeću, a potom protiv portugalske kolonijalne vlasti u 20. stoljeću. Portugalci su bili primorani na čelo Balanta stavljali Fulbe poglavare. Zbog toga je veliki broj Balanta sudjelovalo u borbi za neovisnost Gvineje Bisao 1960-ih i 1970-ih, a nakon šikaniranja u organiziranju vlasti pokušali su i nekoliko državnih udara 1980-ih.