| Bademasta vrba | |
|---|---|
 Ilustracija bademaste vrbe | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Malpighiales |
| Porodica: | Salicaceae |
| Rod: | Salix |
| Vrsta: | S. triandra |
| Dvojno ime | |
| Salix triandra L. | |
Bademasta vrba (lat. Salix triandra) je bjelogorična vrsta drveća iz porodice vrba (lat. Salicaceae).
Rasprostranjenost
Raste kao grm ili drvce nizinskih predjela Europe, jugozapadne i srednje Azije. U Hrvatskoj je autohtona vrsta. Šuma bademaste vrbe je pionirska zajednica, koja se razvija na najnižim dijelovima sprudova ili depresijama s kojih se voda povlači najkasnije. Optimalnu fazu dosiže između četvrte i osme godine, a razvoj dovršava oko desete godine. Prilikom povlačenja visoke vode, vjetrom ili vodom doneseno sjeme odmah počne klijati na mokrim dijelovima golih sprudova. Zbog jako gustog rasta, taloži i zadržava pijesak pa stvara uvjete za uspijevanje bijele vrbe, koja je potiskuje.[1]
Izgled
Izbojci su žilavi i vitki. Pupovi su smeđi. Lišće je suličasto, 5-10 cm dugo, odozdo plavkasto-zeleno, fino napiljena i žljezdasta ruba. Peteljka je u gornjem dijelu žlijezdasta. Palistići su bubrežasti i dugo se zadrže. Prašnika ima 3. Muški je cvjetni priperak s dvije, a ženski s jednom žlijezdom. Oprašivanje je kukcima. Bademasta vrba cvjeta i donosi sjeme od svibnja kroz cijeli vegetacijski ciklus.
Galerija
-
Lišće bademaste vrbe -
Ženski cvijet bademaste vrbe
Izvori
- ↑ Joso Vukelić i Đuro Rauš: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Zagreb, 1998.
