Sirijska pustinja (arapski: بادية الشام, Bādiyat al-Shām), poznata i kao Sirijska stepa, Jordanska stepa ili Badia,[1] je regija pustinja, polupustinja i stepa koje pokriva 500.000 km2 Bliskog istoka, uključujući dijelove Sirije, sjeveroistočnog Jordana, sjeverne Saudijske Arabije i zapadnog Iraka. Pokriva 85 % površine Jordana[2] i 55 % Sirije.[3] Na jugu se stapa s Arabijskom pustinjom.[4] Ovo područje reljefno je otvoreno, kameno, mjestimice ispresijecano s vadijima.[5][6][7][8]
Lokacija i ime
Pustinja je omeđena Dolinom rijeke Orontes i vulkanskim područjima Harrat al-Shama prema zapadu, te Eufratom na istoku. Na sjeveru, pustinja se pretvara u plodnija travnata područja, dok se na jugu pretapa u Arabijsku pustinju.[5]
Prema nekim izvorima, Sirijska pustinja i "Pustinja Hamad" su sinonimi[9], dok drugi izvori ime Hamad vežu za južnu središnju visoravan[10], dok neki cijelu regiju nazivaju Hamad, a Sirijsku pustinju izjednačavaju s njenim sjevernim dijelom.[11] Neki dijelovi Sirijske pustinje imaju zasebna imena, pa se tako područja oko gradova Palmire i Homsa poknekad nazivaju Palmirska pustinja ili Homska pustinja.[12] Istočni dio Sirijske pustinje, u području sirijsko-iračke granice, tj. na zapadu Iraka, se u Iraku ponekad naziva Zapadna pustinja.[13][14]
.jpg)
Sirijska pustinja je poznata i pod nazivom Shamiyah.[15] te Badiyat al-Sham (ili Badiyat ash-Sham)[14][13]
Zemljopis
U središtu pustinje nalazi se plato Hamad, regija na nadmorskoj visini između 700 i 900 m n/m, ravna, kamena polupustinja od vapnenačkog tla s rožnjačkim šljunkom. Ono malo kiše što padne na plato otiče u lokalne slane ravnice (Sabkha). Najveći vrhovi na platou su Khawr um Wual u Saudijskioj Arabiji (oko 1000 m/nm) i Jebel Aneiza (960 m/nm) na tromeđi Jordana, Iraka i S. Arabije[16][17]
Zajedno s pustinjama Arapskog poluotoka, ova je pustinja opisana kao jedna od najsuših pustinja na svijetu.[18]
Živi svijet
Neke od biljaka Sirijske pustinje su Salsola vermiculata, Stipa barbata, Artemisia herba-alba i Atriplex leucoclada.[1] Pustinjski ekosustav je ugrožen sušom, pretjeranom ispašom, lovom i drugim ljudskim aktivnostima. Neke autohtone životinje više ne žive u ovom području, a mnoge cvjetnice su izumrle, te zamijenjene travama s nižom prehrambenom vrijednošću za stoku.[19]
Sirijska pustinja je postojbina sirijskog hrčka.[20]
Rode, čaplje, ždralovi, manje barske ptice, patkarice, kao i grabežljivci posjećuju sezonska jezera. Mali su glodavci uobičajeni, kao i njihovi grabežljivci kao što su zmije, Škorpioni i lažni pauci. U prošlosti su tu boravili i gazele, vukovi, čagljevi, lisice, mačke i karakali, nojevi, čite, Alcelaphus buselaphus i kulan. Veći sisavci se više ne mogu naći, a vjeruje se da je to posljedica lova od strane ljudi.[5][15]
Povijest
Antičko doba
Pustinja je od pradavnih vremena bila naseljena beduinskim plemenima, a mnoga od tih plemena i danas žive u njoj, uglavnom u gradovima i naseljima pokraj oaza. Neki se Beduini i danas pridržavaju načina života.
Moderna povijest
Gospodarstvo i poljoprivreda
Uz niske oborine i slabu kvalitetu tla, područje se uglavnom koristi za ispašu stoke. beduinski pastiri, od kojih mnogi još uvijek žive kao nomadi, uzgajaju oko 12 milijuna ovaca i koza, kao i manji broj deva.[21]
Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj, koji ima za cilj ublažavanje ruralnog siromaštva, godine 1995. je u suradnji sa sirijskom vladom pokrenuo je projekt rehabilitacije više od milijun hektara degradirane zemlje u sirijskoj Badiji. U nekim je područjima, kad je paša bila ograničena, došlo do spontanog povratka mnogih autohtonih biljaka. U ostalim područjima koja su bila znatno degradirana, ograničenja ispaše dopunjena su ponovnim sjetvom i sadnjom krmnih vrsta. Do trenutka završetka projekta 2010. godine zasađeno je gotovo četvrt milijuna hektara, a zasađeno je gotovo stotinu tisuća hektara domaćim krmnim grmljem. Rezultat je bio velik uspjeh, jer su neki stočari prijavili desetostruko povećanje produktivnosti stoke.[21]
Vidi još
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- ↑ "Jordan Badia | The Hashemite Fund for Development of jordan Badia". http://www.badiafund.gov.jo/en/node/310 Pristupljeno 12. prosinac 2019.
- ↑ "The rangelands of the Syrian Arab Republic". FAO. http://www.fao.org/docrep/006/y5097e/y5097e04.htm Pristupljeno 12. prosinac 2019.
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- ↑ 5,0 5,1 5,2 Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- ↑ "Syrian Desert". Inačica izvorne stranice arhivirana 13. siječanj 2008.. http://encarta.msn.com/encyclopedia_761572123/Syrian_Desert.html Pristupljeno 12. prosinac 2019.
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- ↑ Syrian Desert, Encarta
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- ↑ "Syrian Desert". 1999. https://www.britannica.com/place/Syrian-Desert Pristupljeno 12. prosinac 2019.
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- ↑ 13,0 13,1 Mudīrīyat al-Āthār al-Qadīmah al-ʻĀmmah (1964) (engl.). Sumer. 20. Directorate General of Antiquities.. str. 10. https://books.google.co.uk/books?id=LkdRAQAAMAAJ. "The western desert of Iraq forms the eastern half of the Badiyat ash-Sham (The Syrian Desert)"
- ↑ 14,0 14,1 Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- ↑ 15,0 15,1 Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- ↑ "Jebel ‘Aneiza, Saudi Arabia". http://www.geographic.org/geographic_names/name.php?uni=-4361447&fid=5593&c=saudi_arabia Pristupljeno 2. veljača 2017.
- ↑ "Transboundary Aquifers, Challenges and New Directions". Paris: UNESCO. prosinac 2010. str. 4. http://unesdoc.unesco.org/images/0021/002116/211661e.pdf Pristupljeno 2. veljača 2017.
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- ↑ 21,0 21,1 "The grass is greener: rehabilitating the Syrian Badia". Rural Poverty Portal. IFAD. http://www.ruralpovertyportal.org/country/voice/tags/syria/syria_green Pristupljeno 11. prosinac 2019.