| Acola | |
|---|---|
 Azolla filiculoides | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Pteridophyta |
| Razred: | Polypodiopsida |
| Red: | Salviniales |
| Porodica: | Salviniaceae |
| Rod: | Azolla Lamarck |
Acola (lat. Azolla) je rod od sedam vrsta vodenih paprati iz porodice Salviniaceae. U usporedbi s uobičajenim papratnjačama, izuzetno su male veličine i uvelike se razlikuju po izgledu, te više nalikuju na Lemnoideae ili neke mahovine. Azolla filiculoides jedna je od samo dvije vrste paprati za koje je objavljen referentni genom.[1]
Azolla se smatra invazivnom biljkom u močvarama, slatkovodnim jezerima i jarcima. Može značajno izmijeniti vodene ekosustave i biološku raznolikost.[2]
Vrste
Sekcija Rhizosperma
- Azolla nilotica Decne. ex Mett.
- Azolla pinnata R.Br.[3]
- Azolla pinnata subsp. africana (Desv.) R.M.K.Saunders & K.Fowler
- Azolla pinnata subsp. asiatica R.M.K.Saunders & K.Fowler; sin. = Azolla imbricata[4]
- Azolla pinnata var. pinnata
Sekcija Azolla
- Azolla caroliniana Willd.
- Azolla cristata Kaulf. = Azolla filiculoides subsp. cristata (Kaulf.) Fraser-Jenk. [5]
- Azolla filiculoides Lam.
- Azolla microphylla Kaulf.
- Azolla rubra R.Br.
Iz fosilnih zapisa poznato je najmanje šest izumrlih vrsta:
- Azolla intertrappea Sahni & H.S. Rao, 1934. (eocen, Indija )[10]
- Azolla berryi Brown, 1934. (eocen, formacija Green River, Wyoming)
- Azolla prisca Chandler & Reid, 1926. (oligocen, Londonska glina, Otok Wight)
- Azolla tertiaria Berry, 1927. (pliocen, formacija Esmeralda, Nevada)
- Azolla primaeva (Penhallow) Arnold, 1955. (eocen, formacija Allenby, Britanska Kolumbija )
- Azolla boliviensis Vajda & McLoughlin, 2005. (paleocen, formacija Eslaboacuten i Bolivija)[11]
Ekologija
Azolla je visoko produktivna biljka. Udvostručuje svoju biomasu za 1,9 dana ili više,[12] ovisno o uvjetima, a prinos može doseći 8-10 tona svježe tvari/ha na azijskim poljima riže. Za Azolla pinnata u Indiji zabilježeno je 37,8 t svježe mase po ha (2,78 t DM/ha suhe mase) (Hasan i sur., 2009.).[13]
Invazivna vrsta
Ova je paprat unesena u druge dijelove svijeta, poput Ujedinjenog Kraljevstva, gdje je na nekim područjima postala štetnik. Iako je tropska biljka, prilagodila se hladnijoj klimi. Pokrivači azole mogu biti debljine do 30 cm i pokrivati 100% vodene površine, sprječavajući lokalne insekte i vodozemce da dođu do površine.[14]
Važnost u paleoklimatologiji
Studija arktičke paleoklimatologije izvijestila je da je Azolla možda imala značajnu ulogu u preokretanju povećanja efekta staklenika koji se dogodio prije 55 milijuna godina zbog čega se regija oko sjevernog pola pretvorila u vruće, tropsko okruženje. Ovo istraživanje koje je proveo Institut za biologiju okoliša na Sveučilištu u Utrechtu ukazuje da su masivne mrlje Azolle koje su rasle na (tada) slatkovodnoj površini Arktičkog oceana trošile dovoljno ugljičnog dioksida iz atmosfere da bi globalni efekt staklenika mogao pasti, što je na kraju uzrokovalo stvaranje ledenog pokrivača na Antarktici i trenutno "razdoblje ledenjaka" u kojem smo još uvijek nalazimo.
Bioremedijacija
Azolla može ukloniti krom, nikal, bakar, cink i olovo iz otpadnih voda. Također može ukloniti olovo iz otopina koje sadrže 1000-100 ppm.[15]
Izvori
- ↑ Li, Fay-Wei (2. srpanj 2018.). "Fern genomes elucidate land plant evolution and cyanobacterial symbioses" (engl.). Nature Plants 4 (7): 460–472
- ↑ (2017) Invasive Plant Species of the World: A Reference Guide to Environmental Weeds.
- ↑ A morphological taxonomic revision of Azolla Lam. section Rhizosperma (Mey.) Mett. (Azollaceae) pristupljeno 17. studenog 2020
- ↑ Plants of the World online pristupljeno 17. studenog 2020
- ↑ Plants of the World online pristupljeno 18. studenog 2020
- ↑ Evrard, C. (2004). "Taxonomy of the American Azolla species (Azollaceae): A critical review". Systematics and Geography of Plants 74: 301–318
- ↑ "Name - Azolla Lam. subordinate taxa". Tropicos. Missouri Botanical Garden. http://www.tropicos.org/NameSubordinateTaxa.aspx?nameid=40023609 Pristupljeno 19. veljača 2010.
- ↑ "Query Results for Genus Azolla". IPNI. http://www.ipni.org:80/ipni/advPlantNameSearch.do?find_genus=Azolla&find_rankToReturn=spec&output_format=normal&query_type=by_query&back_page=plantsearch Pristupljeno 19. veljača 2010.
- ↑ Hussner, A. (2006). "NOBANIS -- Invasive Alien Species Fact Sheet -- Azolla filiculoides". Online Database of the North European and Baltic Network on Invasive Alien Species. http://www.nobanis.org/files/factsheets/Azolla_filiculoides.pdf Pristupljeno 19. veljača 2010.
- ↑ Arnold, C.A. (1955). "A Tertiary Azolla from British Columbia". Contributions from the Museum of. Paleontology, University of Michigan 12 (4): 37–45. http://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/2027.42/48289/2/ID129.pdf
- ↑ Vajda, V (2005). "A new Maastrichtian-Paleocene Azolla species from Bolivia, with a comparison of the global record of coeval Azolla microfossils". Alcheringa: An Australasian Journal of Palaeontology 29 (2): 305–329
- ↑ Iwao Watanabe, Nilda S.Berja (1983). "The growth of four species of Azolla as affected by temperature". Aquatic Botany 15 (2): 175–185
- ↑ "Hasan, M. R. ; Chakrabarti, R., 2009. Use of algae and aquatic macrophytes as feed in small-scale aquaculture: A review. FAO Fisheries and Aquaculture technical paper, 531. FAO, Rome, Italy". fao.org/. http://www.fao.org/docrep/012/i1141e/i1141e00.htm Pristupljeno 18. kolovoz 2014.
- ↑ Invasive non-native species (UK) – Water fern – Inside Ecology
- ↑ (1998-01-08) Bioremediation Technologies: Principles and Practice.
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Azolla |
 | Wikivrste imaju podatke o: Azolla |