Acola

Acola
Azolla filiculoides Azolla filiculoides
Sistematika
Carstvo:	Plantae
Divizija:	Pteridophyta
Razred:	Polypodiopsida
Red:	Salviniales
Porodica:	Salviniaceae
Rod:	Azolla Lamarck

Acola (lat. Azolla) je rod od sedam vrsta vodenih paprati iz porodice Salviniaceae. U usporedbi s uobičajenim papratnjačama, izuzetno su male veličine i uvelike se razlikuju po izgledu, te više nalikuju na Lemnoideae ili neke mahovine. Azolla filiculoides jedna je od samo dvije vrste paprati za koje je objavljen referentni genom.

Datoteka:Azolla Plant.jpg

Azolla snimljena na Filipinima

Azolla se smatra invazivnom biljkom u močvarama, slatkovodnim jezerima i jarcima. Može značajno izmijeniti vodene ekosustave i biološku raznolikost.

Vrste

Sekcija Rhizosperma

• Azolla nilotica Decne. ex Mett.
• Azolla pinnata R.Br.
  • Azolla pinnata subsp. africana (Desv.) R.M.K.Saunders & K.Fowler
  • Azolla pinnata subsp. asiatica R.M.K.Saunders & K.Fowler; sin. = Azolla imbricata
  • Azolla pinnata var. pinnata

Sekcija Azolla

Datoteka:Azolla filiculoides drawing.png

Crtež Azolle filiculoides. Gornji zeleni listovi vrše fotosintezu, a donjima nedostaje klorofil.

• Azolla caroliniana Willd.
• Azolla cristata Kaulf. = Azolla filiculoides subsp. cristata (Kaulf.) Fraser-Jenk.
• Azolla filiculoides Lam.
• Azolla microphylla Kaulf.
• Azolla rubra R.Br.

Izvori:

Iz fosilnih zapisa poznato je najmanje šest izumrlih vrsta:

• Azolla intertrappea Sahni & H.S. Rao, 1934. (eocen, Indija )
• Azolla berryi Brown, 1934. (eocen, formacija Green River, Wyoming)
• Azolla prisca Chandler & Reid, 1926. (oligocen, Londonska glina, Otok Wight)
• Azolla tertiaria Berry, 1927. (pliocen, formacija Esmeralda, Nevada)
• Azolla primaeva (Penhallow) Arnold, 1955. (eocen, formacija Allenby, Britanska Kolumbija )
• Azolla boliviensis Vajda & McLoughlin, 2005. (paleocen, formacija Eslaboacuten i Bolivija)

Ekologija

Datoteka:Canning rv azolla 10 gnangarra.jpg

Azolla pokriva rijeku Canning, Zapadna Australija

Datoteka:Canning rv azolla 02 gnangarra.jpg

Azolla na rijeci Canning, Zapadna Australija

Azolla je visoko produktivna biljka. Udvostručuje svoju biomasu za 1,9 dana ili više, ovisno o uvjetima, a prinos može doseći 8-10 tona svježe tvari/ha na azijskim poljima riže. Za Azolla pinnata u Indiji zabilježeno je 37,8 t svježe mase po ha (2,78 t DM/ha suhe mase) (Hasan i sur., 2009.).

Invazivna vrsta

Ova je paprat unesena u druge dijelove svijeta, poput Ujedinjenog Kraljevstva, gdje je na nekim područjima postala štetnik. Iako je tropska biljka, prilagodila se hladnijoj klimi. Pokrivači azole mogu biti debljine do 30 cm i pokrivati 100% vodene površine, sprječavajući lokalne insekte i vodozemce da dođu do površine.

Važnost u paleoklimatologiji

Studija arktičke paleoklimatologije izvijestila je da je Azolla možda imala značajnu ulogu u preokretanju povećanja efekta staklenika koji se dogodio prije 55 milijuna godina zbog čega se regija oko sjevernog pola pretvorila u vruće, tropsko okruženje. Ovo istraživanje koje je proveo Institut za biologiju okoliša na Sveučilištu u Utrechtu ukazuje da su masivne mrlje Azolle koje su rasle na (tada) slatkovodnoj površini Arktičkog oceana trošile dovoljno ugljičnog dioksida iz atmosfere da bi globalni efekt staklenika mogao pasti, što je na kraju uzrokovalo stvaranje ledenog pokrivača na Antarktici i trenutno "razdoblje ledenjaka" u kojem smo još uvijek nalazimo.

Bioremedijacija

Azolla može ukloniti krom, nikal, bakar, cink i olovo iz otpadnih voda. Također može ukloniti olovo iz otopina koje sadrže 1000-100 ppm.

Izvori

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Azolla
Datoteka:Wikispecies-logo.svg	Wikivrste imaju podatke o: Azolla