Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika – Hrvatska internetska enciklopedija

Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika (azerski: Azərbaycan Sovet Sosialist Respublikası, ruski: Азербайджанская Советская Социалистическая Республика), skraćeno: Azerbajdžanska SSR ili ASSR, bila je jedna od 15 država Sovjetskog Saveza. Nalazi se u istočnom dijelu Zakavkazja, uz Kaspijsko jezero. Prostirala se na 86 600 kilometara kvadratnih, a 1970. je brojila 5 117 000 stanovnika.

Etnički sastav:

Većina su bili Azerbajdžanci (73,8%), ostalo Rusi, Armenci i ostali. Glavni grad je Baku.

Povijest

Azerbajdžan je Sovjetskom Socijalističkom Republikom postala 1920. Od 1922. do 1936. sačinjavala je dio Transkavkaske Sovjetske Socijalističke Federativne Republike zajedno sa Gruzijskom SSR i Armenskom SSR. 1988. započinju sukobi između Armenaca i Azerbajdžanaca oko Azerbajdžanske enklave Nagorno-Karabakh. Tu je regiju s armenskom većinom Staljin dodijelio Azerbajdžanskoj SSR. 1990. mijenja ime u Republiku Azerbajdžanu dok se godinu dana kasnije osamostaljuje raspadom SSSR-a.

Gospodarstvo

Azerbajdžanska SSR obilovala je mineralnim izvorima: najpoznatiji su Istisa, Badamlinski i Surahanski. Ležišta nafte i ruda, te jaka poljoprivreda, doveli su do industrijskog uspjeha.

Godine 1991. nastaje neovisna država Azerbajdžan.

Vidi još

Izvori

Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.
Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Vanjske poveznice

v • r • u Republike SSSR-a

Armenska SSR • Azerbajdžanska SSR • Bjeloruska SSR • Estonska SSR • Gruzijska SSR • Kazaška SSR • Kirgiška SSR • Latvijska SSR • Litavska SSR • Moldavska SSR • Ruska SFSR • Tadžička SSR • Turkmenska SSR • Ukrajinska SSR • Uzbečka SSR

Kratkotrajne sovjetske republike: Karelo-Finska SSR (1940. – 1956.) • Zakavkaska SFSR (1922. – 1936.)

Azerbajdžan

Povijest

Rana povijest	Kursko-arakska kultura • Hodžalji-kedabečka kultura • Šulaveri-šomutepinska kultura • Muganska kultura • Kultura pokopavanja u teglama • Lejlatepinska kultura • Medijsko Carstvo • Ahemenidsko Perzijsko Carstvo • Kavkaska Albanija • Partsko Carstvo • Arran • Sasanidsko Perzijsko Carstvo • Širvan

Srednji vijek	Sadžidi • Salaridi • Šeddadidi • Širvanšah • Ildiguzidi • Ilhanidsko Carstvo • Kara Koyunlu • Ak Koyunlu • Safavidsko Carstvo • Afšaridsko Carstvo • Zandijsko Carstvo • Kadžarsko Carstvo • Rusko-perzijski rat (1804. – 1813.) • Mirovni sporazum u Gulistanu • Rusko-perzijski rat (1826. – 1828.) • Mirovni sporazum u Turkmajčanu

Moderna	Armensko-tatarski masakri • Ožujski događaji u Bakuu • Armensko-azerbajdžanski rat • Azerbajdžanska Demokratska Republika • Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika • Rat u Gorskom Karabahu • Crni siječanj • Neovisan Azerbajdžan • Sukobi u Gorskom Karabahu 2020.

Po temi	Povijest imena Azerbajdžan • Zemlja Vatre

Zemljopis

Geologija • Kaspijsko jezero • Klima • Krajnje zemljopisne točke • Nacionalni parkovi • Planine • Potresi • Priroda • Vode (Rijeke, Jezera)

Podjela

Administrativna podjela • Gradovi • Granice • Nahičevanska Autonomna Republika • Svjetska baština

Politika


Vlada	Ljudska prava (Prava LGBT osoba) • Nacionalna skupština • Oružane snage • Politika • Političke stranke • Predsjednik • Predsjednik vlade • Ustav

Gospodarstvo

Azerbajdžanski manat • Energija • Poljoprivreda • Promet • Središnja banka • Turizam

Kultura

Arhitektura • Glazba • Jezik • Kazalište • Kinematografija • Književnost • Kuhinja • Plesovi • Religija • Tepih • Šport • Umjetnost


Demografija	Azeri • Etničke skupine • Jezici • Obrazovanje • Prava LGBT osoba


Simboli	Grb • Himna • Zastava