Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika – Hrvatska internetska enciklopedija

Zastava Azerbajdžanske SSR

Grb Azerbajdžanske SSR

Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika (azerski: Azərbaycan Sovet Sosialist Respublikası, ruski: Азербайджанская Советская Социалистическая Республика), skraćeno: Azerbajdžanska SSR ili ASSR, bila je jedna od 15 država Sovjetskog Saveza. Nalazi se u istočnom dijelu Zakavkazja, uz Kaspijsko jezero. Prostirala se na 86 600 kilometara kvadratnih, a 1970. je brojila 5 117 000 stanovnika.

Etnički sastav:

Većina su bili Azerbajdžanci (73,8%), ostalo Rusi, Armenci i ostali. Glavni grad je Baku.

Povijest

Azerbajdžan je Sovjetskom Socijalističkom Republikom postala 1920. Od 1922. do 1936. sačinjavala je dio Transkavkaske Sovjetske Socijalističke Federativne Republike zajedno sa Gruzijskom SSR i Armenskom SSR. 1988. započinju sukobi između Armenaca i Azerbajdžanaca oko Azerbajdžanske enklave Nagorno-Karabakh. Tu je regiju s armenskom većinom Staljin dodijelio Azerbajdžanskoj SSR. 1990. mijenja ime u Republiku Azerbajdžanu dok se godinu dana kasnije osamostaljuje raspadom SSSR-a.

Gospodarstvo

Azerbajdžanska SSR obilovala je mineralnim izvorima: najpoznatiji su Istisa, Badamlinski i Surahanski. Ležišta nafte i ruda, te jaka poljoprivreda, doveli su do industrijskog uspjeha.

Godine 1991. nastaje neovisna država Azerbajdžan.

Vidi još

Izvori

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.
Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Vanjske poveznice

v • r • u Republike SSSR-a

Armenska SSR • Azerbajdžanska SSR • Bjeloruska SSR • Estonska SSR • Gruzijska SSR • Kazaška SSR • Kirgiška SSR • Latvijska SSR • Litavska SSR • Moldavska SSR • Ruska SFSR • Tadžička SSR • Turkmenska SSR • Ukrajinska SSR • Uzbečka SSR

Kratkotrajne sovjetske republike: Karelo-Finska SSR (1940. – 1956.) • Zakavkaska SFSR (1922. – 1936.)

Azerbajdžan

Povijest

Rana povijest	Kursko-arakska kultura • Hodžalji-kedabečka kultura • Šulaveri-šomutepinska kultura • Muganska kultura • Kultura pokopavanja u teglama • Lejlatepinska kultura • Medijsko Carstvo • Ahemenidsko Perzijsko Carstvo • Kavkaska Albanija • Partsko Carstvo • Arran • Sasanidsko Perzijsko Carstvo • Širvan

Srednji vijek	Sadžidi • Salaridi • Šeddadidi • Širvanšah • Ildiguzidi • Ilhanidsko Carstvo • Kara Koyunlu • Ak Koyunlu • Safavidsko Carstvo • Afšaridsko Carstvo • Zandijsko Carstvo • Kadžarsko Carstvo • Rusko-perzijski rat (1804. – 1813.) • Mirovni sporazum u Gulistanu • Rusko-perzijski rat (1826. – 1828.) • Mirovni sporazum u Turkmajčanu

Moderna	Armensko-tatarski masakri • Ožujski događaji u Bakuu • Armensko-azerbajdžanski rat • Azerbajdžanska Demokratska Republika • Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika • Rat u Gorskom Karabahu • Crni siječanj • Neovisan Azerbajdžan • Sukobi u Gorskom Karabahu 2020.

Po temi	Povijest imena Azerbajdžan • Zemlja Vatre

Zemljopis

Geologija • Kaspijsko jezero • Klima • Krajnje zemljopisne točke • Nacionalni parkovi • Planine • Potresi • Priroda • Vode (Rijeke, Jezera)

Podjela

Administrativna podjela • Gradovi • Granice • Nahičevanska Autonomna Republika • Svjetska baština

Politika


Vlada	Ljudska prava (Prava LGBT osoba) • Nacionalna skupština • Oružane snage • Politika • Političke stranke • Predsjednik • Predsjednik vlade • Ustav

Gospodarstvo

Azerbajdžanski manat • Energija • Poljoprivreda • Promet • Središnja banka • Turizam

Kultura

Arhitektura • Glazba • Jezik • Kazalište • Kinematografija • Književnost • Kuhinja • Plesovi • Religija • Tepih • Šport • Umjetnost


Demografija	Azeri • Etničke skupine • Jezici • Obrazovanje • Prava LGBT osoba


Simboli	Grb • Himna • Zastava