Auripigment

Auripigment
Svijetla zlatnožuta boja auripigmenta
Općenito
Kategorija	Sulfidi
Kemijska formula	${\ce {As2S3}}$
Identifikacija
Boja	Limunska žuta do zlatno ili smeđe žuta
Kristalni habitus	Obično u stupastim ili vlaknastim agregatima; mogu biti bubrežasti ili botrioidni; također granulirani ili praškasti; rijetko kao prizmatični kristali
Kristalni sustav	Monoklinski kristalni sustav
Sraslaci	Na {100}
Kalavost	Savršeno na {010}, nesavršeno na {100}
Lom	Nožem se reže u tanke komade
Mohsova tvrdoća	1,5 do 2
Sjaj	Smolasti, biserni na površini razreza
Indeks loma	nα = 2,400 nβ = 2,810 nγ = 3,020
Optička svojstva	Dvoosna (-)
Dvolom	δ = 0,620
Pleokroizam	U reflektiranoj svjetlosti, jaka, bijela do blijedo siva s crvenkastom bojom; u propuštenom svjetlu Y = žuta i Z = zelenkasto žuta
Ogreb	Blijedi limunsko žuti
Gustoća	3,49
Prozirnost	Proziran
Reference

Auripigment ili arsenov(III) sulfid, As₂S₃, služi kao pigment i za uništavanje gamadi. Auripigment je narančastožuti mineral arsenova sulfida. Nalazi se u vulkanskim fumarolima, niskotemperaturnim hidrotermalnim venama i vrućim izvorima, a nastaje i sublimacijom i kao nusprodukt raspadanja drugog minerala arsena, realgara. Auripigment je ime dobio po latinskom auripigmentum (aurum: zlato + pigmentum: pigment) zbog svoje duboko žute boje.

Povijest

Auripigmentom se trgovalo još u Rimskom carstvu, a koristio se kao lijek u drevnoj Kini, iako je vrlo otrovan. Upotrijebljen je kao otrov za muhe i za premazivanje vršaka strijela otrovom. Zbog svoje upečatljive boje bio je zanimljiv alkemičarima, kako u Kini, tako i na Zapadu, tražeći način za izradu zlata. Također je pronađen u zidnim ukrasima Tutankamonove grobnice i i drevnim egipatskim svitcima, te na zidovima Taj Mahala.

Stoljećima je auripigment bio samljeven i korišten kao pigment u slikarstvu i za brtvljenje voska, a čak se koristio u drevnoj Kini kao korektivna tekućina. Bio je to jedan od rijetkih bistrih, svijetložutih pigmenata dostupan umjetnicima do 19. stoljeća. Međutim, njegova izuzetna otrovnost i nepodudaranje s drugim uobičajenim pigmentima, uključujući kemijske tvari na bazi olova i bakra, poput verdigrisa i azurita, značilo je da je njegova upotreba kao pigmenta prestala kad su kadmijeva žuta, kromova žuta i organske boje koje su uvedene tijekom 19. stoljeća.

Auripigment u slikarstvu

Auripigment je poznat još u drevnim vremenima. Umjetni auripigment je proizvođen u Europi početkom 18. stoljeća. Svijetlo žutog je tona. Otrovan i nepostojan. Auripigment je zamijenjen je kadmijevim žutim pigmentima.

Slike

Auripigment i realgar na kvarcnoj matrici (rudnik Nishinomaki, prefektura Gunma, Japan). Auripigment iz La Libertada (Quiruvilca, Peru). Auripigment iz rudnika arsena El'bruskija (Kabardsko-Balkarska regija, regija Sjeverni Kavkaz, Rusija). Kristal auripigment iz rudnika Twin Creeks (okrug Potosi, okrug Humboldt, Nevada, SAD).