Astrid Anna Emilia rođ. Ericsson (Vimmerby, 14. studenog 1907. – Stockholm, 28. siječnja 2002.), švedska književnica za djecu.
Djela su joj prevedena na gotovo osamdeset jezika, objavljena u više od sto zemalja što je nedvojbeno svrstava među najpopularnije pisce književnosti za djecu.
Odrasla je na imanju u južnoj švedskoj pokrajini Småland, u obitelji punoj ljubavi, brige i − priča. Odmalena je njezin talent bio izražen te su joj od ranog djetinjstva proricali da će biti spisateljica. Djetinjstvo na malenom seoskom posjedu bit će česta tema njezinih književnih ostvarenja.
Godine 1944. je knjigom Britt-Marie lättar sitt hjärta (Britt-Marie otvara svoje srce) osvojila drugo mjesto na natjecanju što ga je raspisala nakladnička kuća Rabén & Sjögren. Sljedeće je godine pobijedila romanom Pipi Duga Čarapa (Pippi Långstrump) kojeg je preradila nakon što su ga odbili u izdavačkoj kući Bonniers förlag. Od 1946. do svoga umirovljenja 1970. radila je kao urednica za dječju književnost kod nakladnika Rabén & Sjögren.
Časopis Damernas värld poslao ju je 1948. u Sjedinjene Američke Države kao svojevrsnog dopisnika gdje se neposredno suočila s diskrinimacijom nebjelačkog stanovništva. Boravak u Americi inspirirao ju je za pisanje knjige Kati i Amerika (Kati u Americi).
Priče kojima je stekla svjetsku slavu, one koje govore o pustolovinama Pipi Duge Čarape nastale su zapravo u vjerojatno najtežim trenucima u životu Astrid Lindgren, kada je njegovala svoju teško bolesnu kćer Karin.
Gotovo 120 naslova obrađuje širok raspon tema: od djetinjstva u selu i gradu, problema odrastanja kao što je osamljenost (Mio, min Mio − Mio, moj Mio), kriminalističkih priča, na primjer one o detektivu Kalleu Blomkvistu, sučeljavanja s teškim trenucima u životu kao sto je smrt u obitelji romanom Braća Lavljeg Srca. Često vrlo komična kao u serijalu o Emilu iz Lönneberga. A nerijetko je koristila i fantastične elemente poput onih u pričama o najjačoj djevojčici na svijetu, Pipi. Interesantno je da je roman po izlasku izazvao podijeljeno mišljenje jer glavna junakinja ima, u najmanju ruku, kontroverzne stavove prema općem poretku u društvu. Francuski je prijevod zbog anarhije i provokativnoga karaktera sve do 1995. izdavan u cenzuriranoj verziji.
Prema mnogim njezinim djelima snimljeni su filmovi za djecu, a kasnije, iako se dugo tome protivila, i animirani filmovi.
Osim po svojim književnim djelima, Astrid Lindgren je poznata i kao aktivistica u borbi za prava djece i prava životinja. Zbog svoga zalaganja za pravdu, ravnopravnost i nenasilje za života je bila smatrana jednim od najvećih moralnih autoriteta u Švedskoj. Dobila je i mnoga priznanja za svoj humani rad; nagrada Right Livelihood Award (poznata i kao alternativna Nobelova nagrada) samo je jedna od najpoznatijih.
Dobitnica je i mnogih nagrada za književnost, između ostaloga i Nagrade Hans Christian Andersena 1958., najprestižnije nagrade za književnost za djecu i mlade.
Nakon njene smrti 2002. Švedska je vlada osnovala književnu nagradu njoj u sjećanje, koja nosi njeno ime. Iznosom od 5 mil. švedskih kruna to je najveća nagrada za književnost za djecu.
Bibliografija
- Britt-Marie olakšava svoje srce (Britt-Marie lättar sitt hjärta), 1944.
- Pipi Duga Čarapa (Pippi Långstrump), 1945.
- Pippi Långstrump går ombord, 1946.
- Glavni detektiv Blomkvist (Mästerdetektiven Blomkvist), 1946.
- Mi djeca Graje Male (Alla vi barn i Bullerbyn), 1947.
- Pipi Duga Čarapa na Južnom moru (Pippi Långstrump i Söderhavet), 1948.
- Više o nama djeci iz Bullerbyna (Mera om oss barn i Bullerbyn), 1949.
- Nils Karlsson-Pyssling, 1949.
- Hrabra Kajsa (Kajsa Kavat), 1950.
- Mästerdetektiven Blomkvist lever farligt, 1951.
- Bara roligt i Bullerbyn, 1952.
- Kalle Blomkvist i Rasmus, 1953.
- Mio, min Mio, 1954.
- Razmo u skitnji (Rasmus på luffen), 1956.
- Rasmus. Pontus och Toker, 1957.
- Djeca s ulice Bråkmakar (Barnen på Bråkmakargatan), 1958.
- Sunnanäng, 1959.
- Madicken, 1960.
- Lotta på Bråkmakargatan, 1961.
- Emil (Emil i Lönneberga), 1963.
- Vi på Saltkråkan, 1964.
- Braća Lavljeg Srca (Bröderna Lejonhjärta), 1973.
- Ronja Razbojnička kći (Ronja Rövardotter), 1981.
- Hujedamej och andra visor av Astrid Lindgren, 1991.
