Toggle menu
244,6 tis.
94
18
634,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Astečki kalendar

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Sunčev kamen, poznat i kao astečki kalendar, izložen u Nacionalnom muzeju antropologije u Mexico City-ju.

Astečki kalendar je kalendarski sustav koji su koristili Asteci kao i drugi pretkolumbovski narodi središnjeg Meksika. To je jedan od mezoameričkih kalendara i dijeli osnovnu strukturu kalendara stare Mezoamerike.

Kalendar se sastojao od kalendarskog ciklusa od 365 dana po imenu xiuhpohualli (broj ili brojenje godina) i obrednog ciklusa od 260 dana po imenu tonalpohualli (broj dana). Ova dva ciklusa se kombiniraju u eru od 52 godine, koja se ponekad naziva "kalendarski krug". Prvi kalendar smatra se poljoprivrednim kalendarom, jer potječe od Sunčevog kretanja, a drugi se smatra svetim kalendarom.

Kalendarska godina je počinjala prvom pojavom asterizma Plejade na istoku baš pred zoru,[1] (što se zove helijakalni izlazak).

Tonalpohualli

Tonalpouali ("broj dana") je ciklus od 260 dana, svaki dan je jedinstveno označen kombinacijom broja (od 1 do 13) i jednim od dvadeset oznaka (imena) za dane. Svakim novim danom uvećava se broj dana i smjenjuje ime: nakon 1 Krokodil dolazi 2 Vjetar, 3 Kuća, 4 Gušter itd. do 13 Trska. Zatim se ponavlja ciklus brojeva, idući dan je 1 Jaguar. Ciklus oznaka se nastavlja do 7 Cvijet, a onda se i on ponavlja pa je idući dan 8 Krokodil. Kako bi se ponovno došlo do 1 Krokodil potrebno je 260 (13×20) dana.

Oznake dana

Skup oznaka za dane korišten u središnjem Meksiku istovjetan je onom koji su koristili Mixteci i donekle sličan onome iz ostalih mezoameričkih kalendara.

Svakoj oznaci za dan također pripisuju i jedan od četiri kardinalna pravca.

Postoje različitosti u načinu na koji su znaci za dane crtani ili urezivani. Ovdje prikazani su iz Codex Magliabechiano.

Slika Nahuatl ime Izgovor Prijevod Pravac
Cipactli [siˈpaktɬi] Krokodil
Aligator
Kajman
Krokodilsko Čudovište
Istok
Ehecatl [eʔˈeːkatɬ] Vjetar Sjever
Calli [ˈkalli] Kuća Zapad
Cuetzpalin [kʷetsˈpalin] Gušter Jug
Coatl [ˈkoː(w)aːtɬ] Guja
Zmija
Istok
Miquiztli [miˈkistɬi] Smrt Sjever
Mazatl [ˈmasaːtɬ] Jelen Zapad
Tochtli [ˈtoːtʃtɬi] Zec Jug
Atl [aːtɬ] Voda Istok
Itzcuintli [itsˈkʷintɬi] Pas Sjever
Ozomatli
Ozomahtli
[osoˈmaʔtɬi] Majmun Zapad
Slika Nahuatl ime Izgovor Prijevod Pravac
Malinalli [maliːˈnalli] Trava Jug
Acatl [ˈaːkatɬ] Trska Istok
Ocelotl [oˈseːloːtɬ] Jaguar Sjever
Quauhtli
Cuauhtli
[ˈkʷaːwtɬi] Orao Zapad
Cozcaquauhtli
Cozcacuauhtli
[koːsaˈkʷaːwtɬi] Lešinar Jug
Ollin
Olin
[ˈoliːn] Pokret
Potres
Istok
Tecpatl [ˈtekpatɬ] Kremen
Kremeni nož
Sjever
Quiahuitl
Quiyahuitl
[kiˈ(j)awitɬ] Kiša Zapad
Xochitl [ʃoːtʃitɬ] Cvijet Jug

Vjetar i Kiša predstavljeni su likovima njima pridruženih bogova, Ehecatla odnosno Tlaloca.

Ostale oznake na kamenu pokazivale su sadašnji svijet i svjetove prije njega. Svaki svijet je nazivan "sunce", a svako sunce je imalo svoju vrstu stanovnika. Asteci su vjerovali da se nalaze u petom suncu i da će i ono, kao i sva ranija sunca, nestati zbog svojih nesavršenosti. Obilježavane su svake 52 godine, jer su vjerovali da je to životni ciklus i da bi bogovi na kraju bilo kojeg od životnih ciklusa mogli oduzeti sve što ljudi imaju i uništiti svijet.

Trinaestice

Skup od trinaest numeriranih dana poznat je po španjolskoj riječi trecena (trece - trinaest). Svaka od dvadeset trecena u 260-dnevnom ciklusu bila je povezana s nekim božanstvom:

Trecena Božanstvo
1 Krokodili – 13 Trska Ometeotl
1 Jaguar – 13 Smrt Quetzalcoatl
1 Jelen – 13 Kiša Tepeyollotl
1 Cvijet – 13 Trava Huehuecoyotl
1 Trska – 13 Zmija Chalchiuhtlicue
1 Smrt – 13 Kremen Tonatiuh
1 Kiša – 13 Majmun Tlaloc
1 Trava – 13 Gušter Mayahuel
1 Zmija – 13 Potres Xiuhtecuhtli
1 Kremen – 13 Pas Mictlantecuhtli
Trecena Božanstvo
1 Majmun – 13 Kuća Patecatl
1 Gušter – 13 Lešinar Itztlacoliuhqui
1 Potres – 13 Voda Tlazolteotl
1 Pas – 13 Vjetar Xipe Totec
1 Kuća – 13 Orao Itzpapalotl
1 Lešinar – 13 Zec Xolotl
1 Voda – 13 Krokodil Chalchiuhtotolin
1 Vjetar – 13 Jaguar Chantico
1 Orao – 13 Jelen Xochiquetzal
1 Zec – 13 Cvijet Xiuhtecuhtli

Povezani članci

Literatura

  • Aztec Calendar Handbook, by Dr. Randall C. Jimenez / Richard Graeber, ISBN 0966116313

Izvori

  1. Brad Schaefer (Yale University). Heliacal Rising: Definitions, Calculations, and some Specific Cases (Essays from Archaeoastronomy & Ethnoastronomy News, the Quarterly Bulletin of the Center for Archaeoastronomy, Number 25.) [1]

Vanjske poveznice