Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Artur Bagdasarov

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Artur Rafaelovič Bagdasarov
Artur Bagdasarov
Artur Rafaelovič Bagdasarov
Rođenje 2. prosinca 1958., Baku, Azerbajdžan
Poznat(a) po kroatist i sociolingvist
Zanimanje jezikoslovac
Portal o životopisima

Artur Rafaelovič Bagdasarov (Baku, 2. prosinca 1958.), ruski je slavist, kroatist i sociolingvist podrijetlom Armenac.[1][2][3]

Životopis

Artur Rafaelovič Bagdasarov rođen je 2. prosinca 1958. godine u gradu Baku (Azerbajdžan). Slavistiku je studirao na Filološkom fakultetu Sveučilišta u Sankt Peterburgu od 1976. do 1981. godine.[2] Godine 1992. obranio je doktorsku disertaciju o razlikama između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika, na različitim razinama jezične strukture, poglavito na leksiku.[1][2] Kao profesor predaje hrvatski jezik i sociolingvistiku na više moskovskih fakulteta. Proučava različita područja suvremenoga hrvatskoga standardnoga jezika (leksikologiju, leksikografiju, pravopis, normu). Sudjelovao je na brojnim slavističkim skupovima u Rusiji i Hrvatskoj. Objavio je više od 300 radova: knjiga, priručnika, članaka, prikaza, priloga. Vanjski je suradnik tjednika Hrvatsko slovo (Zagreb) i suurednik časopisa Riječ (Rijeka). Od 2019. godine je član uredničkoga savjeta Kroatologije, časopisa za hrvatsku kulturu Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Dobitnik je Inine nagrade za promicanje hrvatske kulture u svijetu.

Djela

Artur R. Bagdasarov prvi je u Rusiji objavio hrvatsko-ruski rječnik i znanstvene knjige o hrvatskom književnom jeziku. Autor je brojnih knjiga kao primjerice:

  • Rusko-hrvatsko-srpski/hrvatsko-srpsko-ruski rječnik razlika, Moskva, 1989., 1991. 1998.[4]
  • Mali školski priručnik razlika, Moskva, 1990.
  • Hrvatsko-ruski rječnik, Moskva, 1999., 2003., 2007.
  • Hrvatski književni jezik druge polovice 20.stoljeća, Moskva, 2004.
  • Хорватский разговорник, (Hrvatski razgovornik), Moskva, 2006.
  • Hrvatski jezik: kratki gramatični priručnik, Moskva, 2006.
  • Hrvatska slovnica, 2006.
  • Novi hrvatsko-ruski rječnik, Moskva, 2007.
  • Hrvatski književni jezik i njegova norma, Rijeka, 2010.
  • Хорватский язык. Начальный курс, (Hrvatski jezik: početni tečaj), Sankt Peterburg, 2011.
  • Элементарная грамматика хорватского языка, (Elementarna gramatika hrvatskoga jezika), Moskva, 2012.[5]
  • Xорватско-русский словарь/Hrvatsko-ruski rječnik, Moskva, 2013.
  • Pogled iz Rusije, Rijeka, 2014.
  • Armenija – domovina svetoga Vlaha, Dubrovnik, 2015. (u suautorstvu s Vinicijem B. Lupisom)[6]
  • Armenske poslovice, Split, 2016.
  • Armenija – Noina zemlja: kultura i povijest, Zagreb, 2018.
  • Hrvatski jezik. Pogled iz Rusije, Moskva, 2020.

Nagrade

Izvori

  1. 1,0 1,1 HGI: Dr. sc. Artur Rafaelovič Bagdasarov: Tko ne cijeni jezik prošlosti gubi i sadašnji!, pristupljeno 10. veljače 2012.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Nagrađeni jezikoslovci Armenac Bagdasarov i Nijemac Auburger, Pripremio: Hrvoje Salopek, Matica, Broj/No. 11, Studeni/November 2010., str. 17., pristupljeno 10. veljače 2012.
  3. Nenad Piskač, Dr. sc. Artur Rafaelovič Bagdasarov: Tko ne cijeni jezik prošlosti gubi i sadašnji!, HKV, 24 siječnja 2011. (pristupljeno 11. studenoga 2013.)
  4. Sanda Ham, Hrvatski jezik za početnike // Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, sv. 58, br. 5, (2011.), str. 195.-196., (Hrčak), str. 195., pristupljeno 8. studenoga 2020.
  5. Nenad Piskač, Nova hrvatska slovnica u Rusiji, HKV, 7. ožujka 2012. (pristupljeno 9. ožujka 2012.)
  6. Moskva: predstavljanje knjige "Armenija – domovina sv. Vlaha", 14. 6., pilar.hr, 14. lipnja 2015., pristupljeno 8. veljače 2018.
  7. Večernji list Auburger i Bagdasarov nagrađeni za promicanje hrvatske kulture, 25. listopada 2010., pristupljeno 3. studenoga 2010.

Vanjske poveznice