Arheološko nalazište na poluotoku Sv. Petru
Arheološka zona na poluotoku Sv. Petru kod Makarske je zaštićeno kulturno dobro.[1][2][3]
Opći podatci
Zapadni dio zaravni, uokolo crkve, ograđen je visokim kamenim zidom s puškarnicama pa se pretpostavlja da je ovaj prostor služio kao refugij u 16.-17. stoljeću za vrijeme tursko-mletačkih razgraničenja makarskog teritorija.na sjevernoj strani ograđene zaravni nalazi se groblje koje je bilo u funkciji do 19. stoljeća, a neki od grobova s natpisima su sačuvani do danas. Na krajnjoj zapadnoj točki poluotoka sv. Petra u 20. stoljeću sagrađen je svjetionik i „Villa Irena“ zaštićena kulturna dobra RH.[1]
Oko zaravni utvrđeni su ostatci prapovijesnog suhozidnog bedema, a mletački bedem sa puškarnicama svojim najvećim dijelom nalazi se upravo na mjestu prapovijesnog koji je pritom razgrađen radi kamene građe. Prapovijesni bedem se pruža od sjeverozapada prema sjeveroistoku u dužini od stotinjak metara. Svrha mu je bila zaštita gradinskog naselje na vrhu koje je s južne strane bilo zaštićeno visokim liticama koje se okomito spuštaju u more. Zbog svojeg položaja Gradina na poluotoku Sv. Petru predstavljala je ključno strateško uporište s kojeg je bilo moguće kontrolirati morsko područje cijelog Bračkog kanala sve do Splitskih vrata. Prema pronađenom arheološkom materijalu gradina se okvirno može datirati u razdoblje kasnog neolitika (4. tisućljeće pr. Kr.) uz kasniju brončanodobnu fazu (2. tisućljeće pr. Kr.) kada se najvjerojatnije gradi bedem.[1]
Nalazi oboda grčko-italskih amfora te ulomaka helenističke keramike upućuje i na kasnohelenističko razdoblje na području zaravni. Arheološka istraživanja 1992. godine potvrdila su povijesni kontinuitet ovog strateški vrlo važnog mjesta. Naime, prilikom faksimilne obnove crkve sv. Petra s gotičkom i baroknom fazom u kojoj su sačuvani Kačićevi grobovi, a koja je nakon oštećenja u potresu 1962. godine doživjela damnatio memoriae. Na zapadnoj strani zaravni otkriven je antički zid datiran u 4. stoljeće poslije Krista u dužini od 30 mi i temelji kule s cisternom obloženom kvalitetnom hidrauličnom žbukom iz prve pol. 4 stoljeća. Također su ispod crkve pronađeni ostatci starokršćanske crkve i ulomci oltarne pregrade koji su kao spoilae bili ugrađeni u zidove barokne crkve. Pronađena je i polukružna apsida te piloni crkvenog predvorja.[1]
Na temelju arheoloških ostataka može se zaključiti da je upravo na poluotoku sv. Petru nalazio antički castrum Muccrum, poznat iz izvora, kojeg su 548. godine razorili Goti. Još uvijek nije moguće predočiti cijeli razvojni tijek antičke faze lokaliteta, ali iz dosadašnjih istraživanja, prema keramičkom materijalu, uočava se duži konituitet naselja. Ostatci arhitekture govore u prilog većoj graditeljskoj cjelini, a dužina zapadnog zida i temelj venecijanske ograde platoa upozoravaju na fotifikacijski karakter arhitekture na Sv. Petru. Opravdano je zaključiti kako je Justinijanovim fortificiranjem obalnih središta u prvoj pol. 4. stoljeća bio zahvaćen i poluotok Sv. Petra, a to se potvrđuje i brojnim keramičkim nalazima iz 4. i 5. stoljeća. Od 2010. godine Muzej grada Makarske ponovo provodi sustavna arheološka istraživanja na platou poluotoka Sv. Petra.[1]
Zaštita
Pod oznakom P-4387 arheološka zona zavedena je kao nepokretno kulturno dobro - kulturno-povijesna cjelina, pravna statusa preventivno zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "arheološka baština".[2][3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Znamenitosti Makarske – najiscrpniji vodič kroz kulturno-povijesnu baštinu Bus.hr. nedatirano. Pristupljeno 2. lipnja 2020.; tekstovi o ostalim dobrima na toj stranici istovjetni su sa podatcima na stranicama Ministarstva kulture RH.
- ↑ 2,0 2,1 Pretraživanje kulturnih dobara Ministarstvo kulture RH. Pristupljeno 2. lipnja 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.
- ↑ 3,0 3,1 http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&IsItSearchRegistar=yes&free=&kat_opcina=&kat_cestica=&klasifikacija=-1&naziv=&smjestaj=&opcina=&zupanija=&vrsta=NEP(P)&unesco=&vrsta_zastite=za%c5%a1ti%c4%87eno+kulturno+dobro&Page=1 Preuzeto 31. kolovoza 2017.