Arboretum Folly
| Arboretum Folly | |
|---|---|
| Tip | arboretum i botanički vrt |
| Lokacija | Badacsonytomaj, Mađarska |
| Adresa | Badacsonyörs |
| Koordinate | 46°48′38″N 17°32′43″E / 46.81056°N 17.54528°E |
| Površina | 5 ha |
| Upravitelj | obitelj Folly |
Arboretum Folly privatna je botanička zbirka smještena u Badacsonyörsu, naselju koje pripada gradu Badacsonytomaju, na sjevernoj obali jezera Balaton u Mađarskoj. Arboretum se prostire na površini od približno pet hektara i posvećen je ponajprije zimzelenim vrstama drveća otpornima na sušu, osobito borovima, čempresima i cedrovima. Od 1997. godine lokalitet se nalazi unutar područja pod strogom zaštitom u sklopu Nacionalnog parka Balatonsko gorje.
Zemljopis
Arboretum se prostire na ukupnoj površini od približno 5 hektara, od čega 3,6 hektara čini uređeni botanički vrt, a 1,6 hektara autohtona hrastova šuma neposredno povezana s vrtom. Nadmorska visina kreće se između 159 i 235 metara.
Lokalnu geologiju obilježavaju stijene crvenog pješčenjaka iz perma i konglomerati, prekriveni lesom i šumskim tlima. Posebna mikroklima lokaliteta iznimno pogoduje mediteranskim biljkama. Velika površina jezera Balaton reflektira Sunčevo zračenje i ublažava ekstremne temperaturne oscilacije.
Osim toga, okolna brda tvore potkovastu konfiguraciju oko vrta, štiteći ga od hladnih vjetrova sa sjevera i istoka, dok padine okrenute prema jugu primaju najveću količinu Sunčeva zračenja i vlagu koja dolazi s jezera.
Povijest
Arboretum je 1905. godine osnovao dr. Gyula Mátyás Folly (1867. – 1915.), liječnik podrijetlom iz Pečuha, koji je, među ostalim, bio liječnik obitelji Zsolnay. Na površini od 0,4 hektara počeo je saditi egzotične vrste drveća, zamijenivši dio autohtone hrastove šume.
Njegov znanstveni cilj bio je proučavati prilagodbu biljnih vrsta podrijetlom iz mediteranskih područja mikroklimi jezera Balaton. Zbog kamenitog tla jame za sadnju kopane su ručno, a voda se na brežuljak dopremala u drvenim posudama natovarenima na leđa magaraca.
Nakon prerane smrti osnivača i gospodarskih poteškoća povezanih s Prvim svjetskim ratom, razvoj vrta bio je prekinut. Godine 1950. velik dio obiteljskog imanja nacionalizirala je mađarska država te ga predala državnom gospodarstvu u Badacsonyu.
Međutim, osnivačev sin, ekonomist Gyula Folly (1911. – 1979.), 1953. godine nastavio je sa sadnjom egzotičnih vrsta. Među njegovim najvažnijim zahvatima bili su sadnja skupine atlaskih cedrova 1964. godine i običnih čempresa 1970. godine.
Treća generacija, agronom Gyula Folly (1943. – 2011.), nastavila je širiti arboretum uključivanjem nekadašnjih vinogradarskih površina. Godine 1977. osnovao je rasadnik kako bi financirao održavanje vrta.
Godine 1981. krenuo je na botaničko putovanje zapadnom Europom, s kojega je donio približno 100 novih biljnih taksona s ciljem povećanja raznolikosti zbirke. Sredinom 1980-ih područje je ograđeno kako bi se zaštitilo od štete koju je prouzročavala lokalna fauna.
Nakon promjene političkog sustava u Mađarskoj 1989. godine obitelj Folly ponovno je otkupila nacionalizirano zemljište te je tako ponovno došla u posjed cijelog imanja.[1]
Danas arboretumom upravlja četvrta generacija obitelji, dr. Réka Folly i Péter Werner. U vrtu se nalazi i više umjetničkih djela i skulptura na otvorenom, među kojima su radovi Gábora Mihályja, Jenőa Körmendi-Frima i Balázsa Hugyecseka.
Godine 2014. na najvišoj točki vrta izgrađen je drveni vidikovac visok 5 metara, oblikovan poput češera, prema projektu arhitekta Gábora Kruppe.
Infrastruktura i vinogradarstvo
Osim botaničke zbirke, imanje obuhvaća rasadnik, restoran, radionicu za proizvodnju sirupa i vinariju.
Rasadnik je specijaliziran za uzgoj mladih biljaka dobivenih iz sjemena izdvojenog iz češera i plodova rijetkih biljaka arboretuma. Radionica proizvodi 14 vrsta biljnih sirupa, među kojima je i sirup od borovih pupova, specijalitet imanja.
Godine 2017. arboretum je dobio mađarsku nagradu „Ekoturistički objekt godine” u kategoriji poučnih staza.[2]
Vinogradarstvo na imanju nastavlja poljoprivrednu tradiciju povijesne vinorodne regije Badacsony. Vinski podrum, koji je 1878. godine obnovio Pál Csigó, nekadašnji sudac i zastupnik, koristi se i danas.[3]
Vinarija obrađuje 12 hektara vinograda i godišnje proizvodi približno 70 000 boca vina. Proizvodnja je uglavnom usmjerena na bijela vina karakteristična za regiju, među kojima su Pinot gris (Szürkebarát), Muškat ottonel, Olaszrizling, Kéknyelű i Rajnski rizling.
BOTANIČKI
Botanička zbirka
Botanička zbirka služi kao obrazovna osnova za proučavanje taksonomije i fenološka opažanja. Obuhvaća 604 drvenasta taksona, uključujući vrste, podvrste i varijetete, od kojih su 324 kritosjemenjače, a 281 takson pripada golosjemenjačama.
Zbirka četinjača osobito je bogata i obuhvaća 39 vrsta borova (''Pinus''), 23 vrste borovica (''Juniperus''), 22 vrste jela (''Abies'') i 10 vrsta smreka (''Picea'').
Lokalitet je kroz povijest imao važnu ulogu u uvođenju i širenju vrsta iz rodova cedrova (Cedrus) i čempresa (Cupressus) u Mađarskoj.[4]
Značajne vrste
Zbirka obuhvaća nekoliko rijetkih ili posebno zanimljivih vrsta drveća, među kojima su:
Cedrus brevifolia (ciparski cedar) * Sequoiadendron giganteum (golemi mamutovac) * Sequoia sempervirens (obalna sekvoja) * Calocedrus decurrens (kalifornijski tamjanovac) * Pinus coulteri (Coulterov bor) * Pinus leucodermis (munika) * Juniperus drupacea (sirijska borovica)
Izvori
Vanjske poveznice
Međunarodna dendrološka zaklada – Arboretum FollyPredložak:PortalKategorija Kategorijabotanički vrtovi u Mađarskoj