Antoine Thomson d'Abbadie

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Abbadie

Antoine Thomson d'Abbadie d'Arrast ili Anton Abadia Urrustoi (3. siječnja 1810. - 19. ožujka 1897.) [1] bio je francuski istraživač, geograf, etnolog, jezikoslovac i astronom poznat po svojim putovanjima u Etiopiju [notes 1] tijekom prve polovice 19. stoljeća. Njegov mlađi brat Arnaud Michel d'Abbadie je putovao s njim.[2]

Životopis

On je rođen u irskom gradu Dublinu u djelomično baskijskoj plemićkoj obitelji iz francuske pokrajine Zuberoa. Njegov otac, Michel Abbadie, rođen je u Arrast-Larrebieu (na baskijskom:Ürrustoi-Larrebille) a njegova majka je bila Irkinja. Njegov djed Jean-Pierre bio je opat i bilježnika u Zuberoi. Obitelj se preselila u Francusku 1818. godine, gdje su braća dobila pažljivo znanstveno obrazovanje.[1] [notes 2] Godine 1827., Antoine je stekao naslov prvostupnika (baccalaureus) u Toulouseu.[3] Od 1829. godine, započelo je njegovo školovanje u Parizu, gdje je studirao pravo.[3]

Oženio se Virginie Vincent de Saint-Bonnet 21. veljače 1859. godine,[3] i smjestio se u Hendaye gdje je kupio 250ha kako bi izgradio dvorac, te je postao gradonačelnik grada 1871.-1875.

Abbadie bio vitez Legije časti, što je titula koju je primio 27. rujna 1850.[3][4] i član Francuske akademije znanosti. Umro je 1897. godine, a ostavio je imanje Abbadie i dvorac u Hendayi, dajući 40.000 franaka godišnje Akademiji znanosti.

Znanstveni i istraživački rad

1835. Francuska akademija poslala je Thomsona na znanstvenu misiji u Brazil, a rezultati su se objavili kasnije (1873.) [1] [notes 3][3] pod naslovom "Observations relatives à la physique du globe faites au Brésil et en Éthiopie". Godine 1837., dva brata su krenula u Etiopiju, došavši kod Massawe u veljači 1838.[1] Oni su putovali diljem Etiopije, putujući prema jugu do Kraljevine Kaffa, ponekad zajedno, a ponekad odvojeno. Osim studija u znanosti, Thomson se upleo u političku svađu oko utjecaj u korist Francuske i rimokatoličkih misionara.[5] Vratili su se u Francusku 1848. sa bilješkama o zemljopisu, geologiji, arheologiji, te prirodnoj povijesti regije.[6]

Thompson se uključio u razne polemike u vezi kako svojih geografskim rezultata i svojih političkih intriga. Posebno je bio napadnut od strane Charlesa Tilstonea Bekea, koji je osporavao njegovu vjerodostojnost, pogotovo s obzirom na put u Kanu. No, vrijeme i istraživanja kasnijih istraživača pokazala su da je Abbadie bio prilično pouzdan izvor činjenica, ali ne u svezi tvrdnje- koju je oštro osporavao Beke-da je Plavi Nil glavni tok. Topografski rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u Parizu između 1860. i 1873.[1] u "Géodésie d'Éthiopie", punom najvrednijih informacija i ilustriranim s deset karata. Od " Géographie de l'Éthiopie" (Pariz, 1890) [1] samo je jedan svezak objavljen. U "UUn Catalogue raisonné de manuscrits éthiopiens " (Pariz, 1859.) je opis 234 etiopska rukopisa koje prikupio Antoine.[1] On je također sastavio razne rječnike, uključujući "Dictionnaire de la langue amariñña" Pariz, 1881), te pripremio izdanje "Pastir Hermas", s latinskom inačicom, godine 1860. Objavio je brojne radove iz zemljopisa Etiopije, etiopskog novca i antičkih natpisa. Pod naslovom Reconnaissances magnétiques objavio 1890. godine zapis magnetskih zapažanjima koje je prikupio tijekom prema Crvenom moru i Levantu. Općenito zapise s putovanja dvojice braće objavio je Arnaud 1868. pod naslovom "Douze ans dans la Haute Ethiopie ".[6]

Antoine je bio odgovoran za pojednostavljenje tehnika geodetskih mjerenja, uz izmišljanje novog teodolita za mjerenje kutova.[3]

Abbadie, Bask i baskoljubac

Bask preko oca, Abbadie je razvio poseban interes za baskijski jeziku nakon sastanka s princom Bonaparteom u Londonu. On je započeo svoju akademski rad oko baskijskog jezika 1852. godine.

Govornik zuberoanskog, tako i lapurdijskog dijalekta, stanovnik Lapurdije, Abbadie sebe smatrao baskom iz Zuberoe.

Popularnost mota Zazpiak Bat pripisuje se njemu.

Dvorac

Dvorac Abbadia u Hendaye (Hendaia )

Abbadie dao svom dvorcu om ime Abbadia, što je je ime još uvijek koristi u baskijskom. Ipak, na francuskom se obično naziva Chateau d'Abbadie ili Domaine d'Abbadia, a na lokalnoj razini nije neobično da se zove Le Chateau d'Antoine d'Abbadie.

Château je sagrađen između 1864. i 1879. na litici prema Atlantskom oceana, a projektirao ga je Viollet Le Duc u neogotičkom stilu, i smatra se jednim od najznačajnijih primjera francuske neogotike.[7] Podijeljen je u tri dijela: zvjezdarnicu i knjižnicu, kapelicu, i prostor za stanovanje.

Danas château i dalje pripada akademiji znanosti kojoj ga je on ostavio 1895. godine pod uvjetom da se proizvede katalog pola milijun zvijezda u roku od pedeset godina.[5]

Château je klasificiran kao zaštićeni povijesni spomenik Francuske godine 1984. Većina imovine dvorca sada pripada Agenciji za zaštitu obale i njime upravlja grad Hendaye.

Nagrade i priznanja

Antoine je dobio odlikovanje francuske legije časti 27. rujna 1850. s redom Chevalier (vitez).[3] Bio je član u Bureau des Longitudes i Francuske akademije znanosti.[3] Oba su brata dobila glavnu medalju pariškog geografskog društvo [3] godine 1850.

Napomene

  1. ↑ iako se spominje Etiopija, to je u biti bila Abesinija, koja se nalazi na području današnje sjeverne Etiopije i Eritreje
  2. ↑ u nekim izvorima njihov odlazak u Francusku je datiran 1820. godine
  3. ↑ Datum putovanja u Brazil negdje se navodi 1836.

Bilješke

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Hoiberg 2010., str. 8
  2. ↑ Thorne 1984, str. 1
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 Debus et al. 1968 str . 400
  4. ↑ Anon 2014
  5. ↑ 5,0 5,1 Shahan 1907.
  6. ↑ 6,0 6,1 Keltie 1910, str. 9
  7. ↑ Delpech 2014, str. 1

Izvori

  • Anon (2014). "Dossier". Le Site du Ministére de la Culture et de la Communication (in French). France. Archived from the original on 7 September 2014. Retrieved 7 September 2014.
  • Debus, Allen G.; Calinger, Ronald S.; Collins, Edward J.; Kennedy, Stephen J., eds. (1968). "D'Abbadie, Antoine Thomas". World Who's Who in Science: A Biographical Dictionary of Notable Scientists From Antiquity to the Present. Chicago, IL: The A. N. Marquis Company. ISBN 0-8379-1001-3. LCCN 68056149.
  • Delpech, Viviane (2014). "The Château d’Abbadia (Pays Basque, France): Antoine d’Abbadie’s Romantic and Political Utopia" (PDF). The New Strawberry Hill Press. pp. 1–25. Archived from the original on 6 September 2014. Retrieved 6 September 2014.
  • Hoiberg, Dale H., ed. (2010). "Abbadie, Antoine-Thomson d'; and Abbadie, Arnaud-Michel d'". Encyclopædia Britannica. I: A-Ak – Bayes (15th ed.). Chicago, IL: Encyclopædia Britannica, Inc. ISBN 978-1-59339-837-8.
  • Keltie, John Scott (1910). "Abbadie, Antoine Thomson D' and Arnaud Michel D'". In Chisholm, Hugh. Encyclopædia Britannica. I: A - Androphagi (11th ed.). Cambridge, UK: Cambridge University Press. LCCN 11027773.
  • Shahan, Thomas Joseph (1907). "Antoine d'Abbadie". In Herbermann, Charles George; Pace, Edward A.; Pallen, Condé Bénoist; Shahan, Thomas J.; Wynne, John J. The Catholic Encyclopedia: An International Work of Reference on the Constitution, Doctrine, Discipline, and History of the Catholic Church. New York, NY: The Encyclopedia Press, Inc. LCCN 30023167.
  • Thorne, John, ed. (1984). "Abbadie, Antoine Thomson d'". Chambers Biographical Dictionary (Revised ed.). Chambers. ISBN 0-550-18022-2.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Antoine_Thomson_d%27Abbadie&oldid=503131"