Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Antifont

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Antifont (grč. Ἀντιφῶν, 5. stoljeće pr. Kr.), Atenjanin, grčki matematičar, retor i filozof predsokratovac.

Kao sofist i mehanicist, Antifont je poricao transcendentni uzrok prirodnih fenomena. Branio stajalište po kojemu su svi ljudi jednaki, bez obzira na podrijetlo i zajednicu iz koje potječu. Utvrđena je vjerodostojnost dva njegova spisa: Istina i O složnosti.

U svom djelu iznio je cjelovit sustav prirodnog prava u najdosljednijoj opreci prema pozitivnom pravu. Po Antifontu, glavni smisao djelovanja jest "korisnost". Ali, ono što ometa postizanje korisnog jesu zakon i običaji, koji nad prirodom vrše nasilje. Kaže da se ljudskim zakonima treba pokoravati samo pred očima onih koji su ih donijeli, a inače, kada nema svjedoka, treba živjeti sukladno prirodi jer to ne donosi ni sramotu ni kazne.

Čovjek bira ono što mu koristi, a samo ljudski zakoni ga ometaju da čini ono što mu donosi korist. Stoga su ti zakoni i poslušnost njima često neprijatelji prirode i okovi, a pokoravanje prirodnim zakonima donosi slobodu i radost. Zakoni, dakle, nisu obvezujući, jer postoji mogućnost da ih čovjek zaobiđe i upravlja se prema prirodi.

Kao primjer za relativnost ljudskih zakona kao i za postojanost prirodnog zakona, Antifont navodi uobičajenu podjelu ljudi na staleže, razlikovanje između plemića i pučana, Helena i barbara, koji su ipak od prirode i u svojoj biti jednaki, jer je ono što je za čoveka od prirode nužno svagdje isto. "Svi dišemo na nos i usta i svi jedemo pomoću ruku". Ovom misli bio je utrt put kozmopolitskoj misli koja će se ostvariti u Rimskom imperiju.

Nedovršeni članak Antifont koji govori o filozofu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.