Toggle menu
309,3 tis.
63
18
533,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ante Maletić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Ante Maletić (12. srpnja 1933. — studenoga 2011.), hrvatski znanstvenik, sveučilišni profesor i športski dužnosnik[1]

Životopis

Rodio se je u Splitu. 1950. završio je Industrijsku školu − elektrosmjer. Zaposlio se je u splitskom Brodogradilištu gdje je radio kao KV električar. Privatno je polagao ispite i uz rad maturirao u Realnoj gimnaziji u Splitu. Elektrotehnički fakultet upisao je u Beogradu i diplomirao 1962. godine. Diplomiravši, u BIS-u je bio tehnički voditelj u pogonu, a potom projektant u Projektnom uredu − elektroodjel. Od 1963. godine do 1965. godine je honorarni asistent na Elektrotehničkom fakultetu u Splitu, a 1965. prešao je u stalni radni odnos na Elektrotehnički fakultet u Splitu, Katedra za električne strojeve.[2] Na FESB-u je nastavno i znanstveno djelovao u sklopu Zavoda za elektroenergetiku i Katedre za električne strojeve.[3]

1960-ih godina je, odmah nakon osnivanja fakulteta u staroj zgradi Biskupove palače, kao mladi asistent, utemeljio laboratorij električnih strojeva, jedan od prvih laboratorija na fakultetu. Gotovi svi strojevi i ostala oprema nabavljeni su donacijama, zahvaljujući njegovoj suradnji s gospodarstvom i jakoj želji za izgradnjom laboratorija. I poslije je s posebnim žarom sudjelovao je u projektiranju, izgradnji i opremanju vlastitih laboratorija električnih strojeva i pogona, i planove je unatoč fakultetu uvijek nedostatnih financijskih sredstava, sprovodio do kraja.[3] Magistrirao je radom Proračun i mjerenje induktiviteta istosmjernih strojeva. Doktorirao je temom Doprinos analizi struje kratkog spoja kaveznog asinkronog stroja na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu 1984. godine.[1] Magistrirao je 1973. i doktorirao 1984. kod voditelja Radenka Wolfa.[4] Godine 1987. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta.[2]

Dugogodišnji je dopredsjednik Hajduka. Zahvaljujući njegovu angažmanu na uređenju rasvjete u Splitu, Hajduk je odigrao svoju prvu noćnu utakmicu, još na Starom placu. Jedina je osoba u povijesti bilih koji je odbio prestižni naslov predsjednika Hajduka.[1] Uz Maletića je vezana anegdota. Na Starom placu protiv OFK Beograda kamenom je pogodilo u glavu suca Pavla Ristića iz Niša. Dragan Holcer je sklonio kamen u stranu. Maletić, tada član Hajdukove uprave, u polemikama poslije utakmice rekao je šaljivu dosjetku da je možda to bio šišmiš, da je proletio i pogodio sudca. Po toj izjavi cijeli taj slučaj nazvan je po šišmišu, "slušaj Šišmiš".[5]

Bio je jednim od značajnih operativaca u organizaciji 8. mediteranskih igara u Splitu.[1] Skupština Općine Šibenik 1979. godine dodijelila mu je zahvalnicu za doprinos realizaciji 8. mediteranskih igara.[2] Najzaslužniji je za izgradnju zgrade splitskog FESB-a, što je snažno potaknulo razvitak fakulteta.[1] Uz redovit rad na Fakultetu, izradio je cjelokupni program za projektiranje i vodio cjelokupnu organizaciju preko 10 godina duge izgradnje nove zgrade Fakulteta. Dodijeljena mu je Nagrada Grada Splita za 1988. godinu za doprinos u visokoškolskoj djelatnosti.[2]

Zadnjih desetak godina života posvetio se je istraživanju života i djela biskupa i fizičara Markantuna de Dominisa te njegovoj znanstvenoj rehabilitaciji i promociji. U nizu knjiga vlastite nakladničke kuće objavio je djela o de Dominisu. Glavni je inicijator i suorganizator najvećega znanstveno-stručnoga skupa u povijesti o de Dominisu. Dobio je godišnju nagradu Slobodne Dalmacije za znanost 2009. godine, ponajviše za pregnuća u rehabilitaciji De Dominisa. Jedan od najzaslužnijih za to što je 2010. godina proglašena za De Dominisovu godinu.[1]

Djela

Izabrana djela:[4]

  • Ispitivanje električnih strojeva : laboratorijske vježbe, 1980.
  • Osnove elektrotehnike:za studente strojarstva, 1987.
  • Asinkroni strojevi : skripta za studente VI stupnja elektrotehnike , 1992,
  • Osnove elektrotehnike , 1993.
  • Marko Antun de Dominis: zaboravljeni genij, 2004. (prireditelj)[6]
  • Skica za portret Marka Antuna de Dominisa , 2008.[7]
  • Retractationim M. Antonii de Dominis archiepiscopi Spalatensis libri X in totidem ipsus De republica ecclesiastica libros / Marcus Antonius de Dominis (ur. Darko Novaković, Ante Maletić)[8]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Igor Brešan: Posljednji pozdrav prof. dr. Anti Maletiću: odlazi čovjek koji je znanost živio humano Slobodna Dalmacija. 15. studenoga 2011. Pristupljeno 17. lipnja 2020.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 (): Doc. dr. sc. Ante Maletić (1933. − 2011.) Universitas, list Sveučilišta u Splitu, god III. broj 24.30. studenoga 2011., str. 3. Pristupljeno 17. lipnja 2020.
  3. 3,0 3,1 Božo Terzić: Duboko poštovanje i zahvalnost našem dragom profesoru Universitas, list Sveučilišta u Splitu, god III. broj 24.30. studenoga 2011., str. 3. Pristupljeno 17. lipnja 2020.
  4. 4,0 4,1 Pretraga Maletić, Ante Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Pristupljeno 17. lipnja 2020.
  5. Fragmenti uspomena iz zadnjeg intervjua Dragana Holcera: nezaboravna ‘71. i istina o ‘šišmišu’ Slobodna Dalmacija (iz razgovora za mjesečnik Naprid Bili, svibanj 2013.). 25. rujna 2015. Pristupljeno 18. lipnja 2020.
  6. Prikaz zapisa kataloga (NSK): Marko Antun de Dominis : zaboravljeni genij / priredio Ante Maletić.
  7. Prikaz zapisa kataloga (NSK): Skica za portret Marka Antuna de Dominisa / Ante Maletić.
  8. Prikaz zapisa kataloga (NSK): Retractationim M. Antonii de Dominis archiepiscopi Spalatensis libri X in totidem ipsus De republica ecclesiastica libros / Marcus Antonius de Dominis ; [urednici Darko Novaković, Ante Maletić ; prijepis rukopisa Petra Šoštarić, Tomislav Jazvić ; kazalo imena Branko Jozić].

Vanjske poveznice