Ante Jakšić (Bereg, 22. travnja 1912. - Zagreb, 30. studenog 1987.) je bio bački hrvatski književnik, pjesnik, pripovjedač, novelist i romanopisac.. Po obrazovanju profesor hrvatskog jezika i književnosti. Jedan je od najvećih kršćanskih pjesnika u Hrvata. Iako je bio vrsni sonetist i liričar, i autor najraširenijeg romana u bunjevačkih i šokačkih Hrvata, dolaskom realsocijalističkih vlasti 1945., njegovi se stvaralački doprinosi zaobilaze, a književni kritičari njegovu djelu ne poklanjaju potrebnu pozornosti, jer mu je opus, među ostalim, prožet i kršćanskim svjetonazorskim temama. Bio je član Hrvatskog književnog društva sv. Ćirila i Metoda, Društva hrvatskih književnika, član Uredništva književne revije Marulić, a uredio je knjige tridesetak pjesnika - Za blagdanskim stolom.
Životopis
U rodnom selu završio je šestorazrednu pučku školu i pošao na bravarski zanat, ali ga ubrzo napušta i odlazi u sjemenište koje biskup Lajčo Budanović otvara u Baču. Kao sjemeništarac privatno polaže četiri razreda u subotičkoj gimnaziji. Peti i šesti razred pohađa u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji, koju vode isusovci u Travniku. Sedmi i osmi razred gimnazije, s velikom maturom, završio je u Somboru (1932,). Potom odlazi na u Zagreb, gdje je studirao slavistiku i romanistiku na Filozofskom fakultetu[1], na kojem je i diplomirao.
Postavši profesorom hrvatskog jezika i književnosti, prosvjetni je djelatnik u Travniku, na Badiji kod Korčule, zatim u Tuzli, Osijeku, Belom Manastiru, Slavonskom Brodu, Gospiću, Subotici, Karlovcu i Zagrebu.
1982. je godine dobio povelju pape Ivana Pavla II. kao priznanje dugogodišnjem katoličkom djelovanju, a povodom Jakšićeve 70. obljetnice života i 50. obljetnice stvarateljstva.[2]
Umro je u Zagrebu, a pokopan u rodnom Beregu.
Književni rad
Prve pjesme objavio je u listu Travničko smilje, klasične gimnazije u Travniku (1929.), a u književnu javnost stupa (1930.) svojim stihovima pod naslovom Kišna jesen u zagrebačkom časopisu Mladost, što ga uređuje prof. Antun Barac. Na hrvatski je preveo pjesme Sv. Terezije od Djeteta Isusa i svetoga lica. A. Jakšić surađuje u mnogim listovima i časopisima, i drugoj periodici, primjerice u Bunjevačkom kolu, Rukoveti, Subotičkoj Danici, Subotičkim novinama, Klasju naših ravni i dr.
Djela
Zbirke pjesama
- Biserni đerdan, 1931.
- U dolini zaborava, 1936.
- Zov proljeća i mladosti, 1938.
- Pod sapetim krilima, 1941.
- Elegije, 1954.
- Hod pod zvijezdama, 1955.
- Osamljeni mostovi, 1962.
- Pred vratima tišine, 1963.
- Pjesme o sinu čovječjem, 1965.
- Pod pješčanim satom, 1975.
- Molitve pod zvijezdama, 1979.
- Prema drugoj obali, religiozna lirika, 1987.
- Soneti, (izabrao i priredio Milovan Miković), 2012.
Romani
- Šana se udaje, 1939., 1943., 1980.
- Pod teretom ljubavi, 1944.
- Maturant, 1945.
- Neugasivi plamen, 1969.
U rukopisu su mu ostala tri romana, Niz tamne stube iz 1940. godine, Pod bičem spoznaje iz 1943. i Kći sunčanih žala iz 1944. godine.[3].
Novele
- Marija, (lirska novela, 1937.) i mnoge druge, tiskane u listovima, časopisima i kalendarima.
Zbirka pripovjedaka
- Povratak u djetinjstvo, 1968.
Antologije, zbornici, izbor
Zastupljen je u:
- Hrvatska duhovna lirika (zbornik), Rim, 1968.
- Hrvatska marijanska lirika (zbornik), 1971.
- Stijepo Mijović Kočan, Skupljena baština, suvremeno hrvatsko pjesništvo 1940. - 1990. (antologija), Zagreb, 1993.
- Milovan Miković, Roman u književnosti Hrvata u Vojvodini (Antologija), Književna revija, Osijek, 3.-4., 2008, 3.-474.
- Milovan Miković, Ante Jakšić, Izbor iz sonetnog opusa, Klasje naših ravni, 1.-2., 2012., 3.-42.
Bilješke i izvori
- Bela Gabrić, Ante Jakšić (1912 - 1987.), Zbornik Ivan Antunović, 2-3., Subotica, 1992., 149.-152.
- Ante Sekulić, Književnost podunavskih Hrvata u XX. stoljeću, Zagreb, 1996., 202.-219.
- Milovan Miković, O (za nas) nepotpunom djelu Ante Jakšića Marin i Stana, u: Život i smrt u gradu, Subotica, 1999., 57.-67
- Milovan Miković, Iznad žita nebo, Hrvatska čitaonica/Dora Krupićeva, Subotica-Zagreb, 2005.
- Dubravka Luić-Vudrag, Bunjevački časopis 'Klasje naših ravni' u očuvanju hrvatskog identiteta, (Riječi, sv. 3./2006.)
- Milovan Miković, Ante Jakšić, darovit, plodan, nepravedno zapostavljen, Marulić, broj 2.,2011., 130.-144.
- Milovan Miković, O ostvarenosti vanjsko-unutarnje uzjamnosti u sonetima Ante Jakšića, Klasje naših ravni, 1.-2., 2012., 55.-61.
- ↑ Književnik inspiriran bačkim zavičajem i kršćanstvom Marina Balažev, Hrvatska riječ, 7. travnja 2012.0 Sto godina od rođenja Ante Jakšića (1912. – 1987.)
- ↑ Zvonik 4/2012. Uz 100. obljetnicu rođenja književnika Ante Jakšića. Pjesnik nije zaboravljen, str. 27
- ↑ Milovan Miković: Iznad žita nebo, Hrvatska čitaonica/Dora Krupićeva, Subotica-Zagreb, 2003.
Vidi još
Od književno-umjetničkih poznanstava, koja su mogla utjecati na njegov rad (i na čiji je rad mogao utjecati), valja spomenuti Jakšićevo prijateljevanje sa Mikom Ivoševom Kuzmom, koje je krenulo od kad je 1936. Ivošev Kuzma sa svojim orkestrom stanovao u Zagrebu, dok su svirali na Radio Zagrebu.
Vanjske poveznice
- ZKVH Marina Balažev: Sto godina od rođenja Ante Jakšića (1912. – 1987.)
- Hrvatska riječ Obala šokačkoga vapaja i nade
- Karmel.hr Izabrane pjesme Sv. Terezije od Djeteta Isusa i svetoga lica
- Zvonik Anti Jakšiću u spomen
- Hrvatska riječ Roman u književnosti vojvođanskih Hrvata, 13. veljače 2009.