Amorfa

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Amorfa
Amorfa
Amorfa
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Fabales
Porodica: Fabaceae
Rod: Amorpha
Vrsta: A. fruticosa
Dvojno ime
Amorpha fruticosa
Amorfa u cvatu

Amorfa (kineski bagrem, čivitnjača, lat. Amorpha fruticosa), biljka je iz porodice Fabaceae kod nas znana i kao čivitnjača, murvan, bagremac, te divlji bagrem. Potječe iz Sjeverne Amerike, a u Europu je unesena još 1724. (Engleska). U Hrvatsku se počela širiti iz susjedne Mađarske početkom 20. stoljeća. Kod nas se smatra invazivnom vrstom.

Sinonimi

Opis

Razgranati grm s uspravnim izdancima bez trnja, dostiže 4-5m visine i dvostruku širinu. Izdanci u početku dlakavi, kasnije goli. Dosta je morfološki varijabilan.

Listovi neparno perasto složeni, spiralno raspoređeni, dužine 25–30 cm sa 6-17 pari liski. Liske su eliptične do lancetaste 1–6 cm dužine, 0,5-1,8 cm širine, kratko zašiljene, maljave, na kratkim peteljka ma (1,5-2mm); točkasto su prozirno punktiranom po cijeloj površini kada se upere ka svjetlosti. Uskolinerni priperci 7mm dugi opadaju ubrzo po razvoju lista.[1]

Cvast i su terminalni uspravni klasoliki gusti grozd ovi 10–15 cm dužine s mnogobrojnim cvjetovima. Cvjetovi na kratkim peteljkama; čašica zvonasta s četiri tupa i jednim, nižim zašiljenim zubom; krunica s jednom laticom (zastavicom) je tamno ljubičasta 4-6mm dužine. Prašnika a 10 sa žutim anterama koje vire izvan zastavice. Cvjeta od travnja do srpnja. Oprašivači su različiti insekti, osobito pčele. I cvjetovi i plod ovi su aromatični.

Plod je jednosjemeni nepucajuća mahuna, gola, srpasta, žuto-sivosmeđa, oštrih rubova i sa okruglim ispupčenim depoima smole; dužina oko 1 cm, masa tisuću plodova 9,3-9,6g. Mahune dozrijevaju ujesen a na granama ostaju i tijekom zime. Sjeme izduženo bubrežasti oker sjemenjače, s malo endosperm a lateralno, masa tisuću sjemena 6,4-6,5 g.[2]

Uporaba

Koristi se u hortikulturi.Također se od biljke dobivaju i u medicini korišteni preparati.Lijekovi na bazi amorfe koriste kao sedativ za autonomne neuroze , neuroze kardiovaskularnog sustava i paroksizmalnu tahikardiju . U netoksičnim dozama sprječava konvulzije uzrokovane kamforom ; u manjoj mjeri sprečava strihininske konvulzije.

Na osnovi amorfina stvoren je u Rusiji lijek " Fruticin " koji djeluje sedativno u raznim neurotičnim stanjima (paroksizmalna tahikardija, vegetativno-vaskularna distonija , neuroze kardiovaskularnog sustava). Sjemenke se mogu koristiti kao začin.Sudeći po američkim imenima (bastard indigo) koristila se i kao nadomjestak za indigo boju za tkanine.Zna se i da su biljku koristila i neka sjevernoamerička indijanska plemena - Seminole kao opći tonik i kod reumatizma i kroničnih bolesti,dok je je pleme Omaha koristilo za rane.Po nekim novijim istraživanjima mogla bi se koristiti i kod dijabetesa.[3][4]

Koristi se i u pčelarstvu kao medonosna biljka.

Dodatna literatura

  • Peter A. Schmidt, Ulrich Hecker: Taschenlexikon der Gehölze. Ein botanisch-ökologischer Exkursionsbegleiter. Quelle & Meyer, Wiebelsheim 2009, ISBN 978-3-494-01448-7.
  • DAISIE (2009). Handbook of Alien Species in Europe. Dordrecht: Springer. ISBN 978-1-4020-8279-5.

Vanjske poveznice

  • Amorpha fruticosa, plod i sjeme

  • Amorpha fruticosa,

  • Amorpha fruticosa

  • Amorpha fruticosa

  • Amorpha fruticosa

Izvori

  1. ↑ Vukićević E. (1996): Dekorativna dendrologija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Beogradu, Beograd
  2. ↑ Stilinović, S. (1985): Semenarstvo šumskog i ukrasnog drveća i grmlja. Sveučilište u Beogradu. Beograd
  3. ↑ Kozuharova E, Matkowski A,Woźniak D, Simeonova R,Naychov Z, Malainer C, Mocan A,Nabavi SM and Atanasov AG (2017)Amorpha fruticosa – A Noxious Invasive Alien Plant in Europe or a Medicinal Plant against Metabolic Disease? Front. Pharmacol. 8:333. doi: 10.3389/fphar.2017.00333
  4. ↑ Мазнев Н. И. Энциклопедия лекарственных растений. ,Moskva 2004.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Amorfa&oldid=496703"