Toggle menu
244 tis.
67
18
623,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Alfred Tarski

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Alfred Tarski (Varšava, 14. siječnja 1901.Berkeley, 26. listopada 1983.), poljsko-američki logičar i matematičar, najpoznatiji po radu u područjima teorije modela, metamatematike i algebarske logike.[1][2]

Životopis

Podrijetlom iz obitelji židovskih korijena, rođen je u Varšavi koja je tada bila u sastavu Ruskog Carstva. Studirao je matematiku i filozofiju na Sveučilištu u Varšavi. Doktorira 1924. Ženi se 1929. U trenutku izbijanja Drugog svjetskog rata je na kongresu u SAD-u, gdje ostaje i tokom ratnih godina, a obitelj je primorana ostati u Poljskoj.[3] Pridružuju mu se u Kaliforniji tek 1946. po završetku rata.

Nekoliko godina predaje na Harvardu, zatim prelazi na Berkeley. Do kraja života je profesionalno vezan za Berkeley, gdje je utemeljio istaknutu školu za logička i matematička istraživanja.[3] Znatan doprinos je dao i apstraktnoj algebri, topologiji, matematičkoj logici, teoriji skupova i analitičkoj filozofiji. S Abrahamom Robinsonom je razvio matematičku teoriju modela. Smatra se najvećim logičarem 20. stoljeća, nakon Kurta Gödela, a time i jednim od najvećih logičara svih vremena. Utjecao je na vodeće američke analitičke filozofe druge polovice i kraja 20. stoljeća (Donald Davidson, Willard Van Orman Quine).

Djela

  • Pojam istine u formaliziranim jezicima (Pojęcie prawdy w językach nauk dedukcyjnych), 1933.
  • O pojmu logičke posljedice (O pojęciu wynikania logicznego), 1936.
  • Uvod u matematičku logiku i metodologiju matematike (Einführung in die mathematische Logik und in die Methodologie der Mathematik), 1937.
  • Metoda odlučivanja za elementarnu algebru i geometriju (A Decision Method for Elementary Algebra and Geometry), 1948.
  • Algebra kardinalnih brojeva (Cardinal Algebras), 1949.
  • Nerazriješene teorije (Undecidable Theories), 1953.
  • Logika, semantika i metamatematika (Logic, Semantics, Metamathematics), 1956.[1]

Izvori