Aleksandar Stipčević
| Aleksandar Stipčević | |
| Rođenje | 10. listopada 1930. Arbanasi |
|---|---|
| Smrt | 1. rujna 2015. Zagreb |
| Polje | arheologija, bibliotekarstvo |
Aleksandar Stipčević (Arbanasi, 10. listopada 1930. – Zagreb, 1. rujna 2015.) hrvatski arheolog, bibliograf, albanolog i povjesničar, redovni profesor Sveučilišta u Zagrebu.[1]
Životopis
Mladost i obrazovanje
Rođen je u Arbanasima nedaleko od Zadra, gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je godine 1954. arheologiju. Godine 1977. na Filozofskom fakultetu u Zadru doktorirao je tezom Religiozni simbolizam u Ilira.
Znanstveni rad
Kraće vrijeme radio je u Arheološkom muzeju u Zadru i u Institutu za historijske nauke u Zadru, a godine 1957. prelazi u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu na mjesto načelnika Odjela za tiskane knjige. Godine 1974. preuzima dužnost ravnatelja Knjižnice JAZU, a potkraj 1983. prelazi u Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", gdje preuzima dužnost glavnog urednika Hrvatskoga biografskog leksikona.
U studenom 1987., nakon izlaska iz tiska drugog sveska, prelazi na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Odsjek za informacijske znanosti: Katedru za bibliotekarstvo, gdje predaje sljedeće predmete: »Povijest knjige i knjižnica«, »Bibliografija« i »Sociologija knjige i knjižnica«. U veljači 1978. stječe zvanje bibliotekarskoga savjetnika, a iste mu godine JAZU priznaje zvanje znanstvenoga savjetnika s područja povijesnih znanosti. Godine 1990. izabran je u zvanje znanstvenoga savjetnika s područja informacijskih znanosti. Od 1970-1973., u svojstvu višeg predavača, kao vanjski suradnik, predaje »Uvod u arheologiju« na Filozofskom fakultetu u Prištini. Potkraj 1971. izabran je za predavača za predmet »Uvod u povijest knjige i knjižnica« na poslijediplomskom studiju bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1978. izabran je za honorarnog izvanrednog profesora na novoosnovanoj katedri za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a godine 1987. izabran je za redovitoga profesora na istom fakultetu. Umirovljen je 1997. godine.
Djela
- Ilirska umjetnost (Arte degli Illiri, 1963.)
- Bibliografija antičke arheologije u Jugoslaviji I–II (1977.)
- Kultni simboli kod Ilira (1981.)
- Iliri (povijest, život, kultura) (1974.) [2][3]
- Povijest knjige (1985.) [4]
- Cenzura u knjižnicama (1992.)
- O savršenom cenzoru (1994.)
- Priča o hrvatskom biografskom leksikonu (1997.) [5]
- Sudbina knjige (2000.)
- Socijalna povijest knjige u Hrvata I–II (2004. – 2005.) [6]
- Tradicijska kultura zadarskih Arbanasa (2011.)
Priznanja
Izvori
- Bilješke i literatura
- ↑ www.matica.hr, pristupljeno 20. studenoga 2015.
- ↑ Aleksandar Stipčević, Iliri (povijest, život, kultura), Školska knjiga, Zagreb, 1974. (i više ponovljenih izdanja), www.scribd.com
- ↑ Antun Bauer, Aleksandar Stipčević : "Iliri", Informatica Museologica, Vol.6 No.32, listopad 1975., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 4. travnja 2016.
- ↑ Aleksandar Stipčević, Povijest knjige, Matica hrvatska, Zagreb, 1974. (prošireno izdanje 2006. godine, ISBN 9531507295), www.matica.hr, pristupljeno 4. travnja 2016.
- ↑ Aleksandar Stipčević, Priča o hrvatskom biografskom leksikonu, Matica hrvatska, Zagreb, 1997. ISBN 9531501084, www.matica.hr, pristupljeno 4. travnja 2016.
- ↑ Lucija Radoš, Aleksandar Stipčević, Socijalna povijest knjige u Hrvata. Knjiga III. Od početaka hrvatskoga narodnog preporoda (1835.) do danas, Fluminensia: časopis za filološka istraživanja, Vol.21 No.1, studeni 2009., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 4. travnja 2016.
- In memoriam Aleksandar Stipčević (1930. - 2015.), http://nsk.hr/blog, pristupljeno 4. travnja 2016.
- Stipčević, Aleksandar, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 4. travnja 2016.
- Njegovo djelo ispunjava više života, www.zadarski.hr, pristupljeno 4. travnja 2016.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Vanjske poveznice
- Mrežna mjesta
- Aleksandar Stipčević, Djela antičkih pisaca u srednjovjekovnom Zadru, Croatica et Slavica Iadertina, 8/2013, Hrčak
- Aleksandar Stipčević, Struktura bibliotečnih fondova u Hrvatskoj u 15. i 16. stoljeću, Slovo 34/1984., Hrčak
- Prof dr. Stipčeviću dodijeljeno priznanje Skenderbeg, www.hrt.hr, 4. veljače 2015.