Afera dosjea
.jpg){kind=link}
Afera dosjea (fran. Affaire des fiches), ponekad nazivan i "afera lonaca" (Affaire des casseroles), bio je politički skandal koji je izbio 1904. godine u Francuskoj tijekom Treće Republike. Afera se odnosila na tajni sustav političkog i vjerskog evidentiranja časnika u francuskoj vojsci, uspostavljen na inicijativu ministra rata Louisa Andrea u razdoblju nakon Afere Dreyfus. U tom je kontekstu dio republikanskih i radikalnih političkih krugova optuživao časnički korpus francuske vojske, tada najveće kopnene vojske u Europi, da predstavlja posljednje uporište konzervativnih katoličkih i rojalističkih struja u francuskom društvu.[1][2][3]
Između 1900. i 1904. prefekturalne uprave, lože slobodnih zidara pod okriljem Velikog orijenta Francuske i druge obavještajne mreže prikupljale su podatke o časnicima te sastavljale dosjee s informacijama o njihovim političkim i vjerskim uvjerenjima. Ti su dosjei dostavljani uredu ministra Andrea kako bi se odlučivalo o promaknućima, napredovanju u vojnoj hijerarhiji i dodjeli odlikovanja. André je tim tajnim dokumentima davao prednost pred službenim izvješćima vojnog zapovjedništva, čime je uspostavljen sustav koji je pogodovao promicanju republikanski orijentiranih, slobodnozidarskih i "slobodoumnih" časnika, dok su časnici označeni kao nacionalisti, katolici ili simpatizeri rojalističkih pokreta bili ograničavani u napredovanju. Prema shvaćanju Velikog orijenta i Andreova kabineta, cilj je bio osigurati lojalnost časničkog korpusa režimu Treće Republike.[4][5]
Afera je postala javna 28. listopada 1904., kada je zastupnik Jean Guyot de Villeneuve u Zastupničkom domu Francuskog parlamenta optužio vladu i razotkrio sustav dosijea koji su vodili Andre i Veliki orijent. Kao dokaz predočio je dokumente koje je pribavio od Jean-Baptistea Bidegaina, zamjenika glavnog tajnika Velikog orijenta. Ministar Andre isprva je negirao znanje o tim aktivnostima, no na sjednici 4. studenoga 1904. Guyot de Villeneuve iznio je dokument koji ga je izravno kompromitirao. Rasprava je bila iznimno burna: nacionalistički zastupnik Gabriel Syveton ošamario je ministra rata, što je izazvalo fizički sukob u sabornici.[6][7]
Skandal je imao značajan politički odjek. Tijekom sljedećih mjeseci niz novih otkrića i obrata redovito je objavljivan u tisku. Unatoč potpori Jean Jaurèsa i republikanskog Bloka lijevih, vlada premijera Émila Combesa pala je 15. siječnja 1905. pod pritiskom afere. Kabinet premijera Maurice Rouviera, koji ga je naslijedio, službeno je osudio sustav, izrekao simbolične sankcije i pokrenuo politiku rehabilitacije. Unatoč tome, sustav dosijea nastavio je postojati i nakon 1905., premda se više nije oslanjao na informacije Velikog orijenta Francuske nego na podatke prefekturalnih vlasti i političke pritiske. Tek ga je 1913. definitivno ukinuo ministar rata Alexandre Millerand.[8][9][10]
Ovaj sustav političkog evidentiranja izazvao je ozbiljnu moralnu i političku krizu među pristašama Dreyfusa, koji su bili podijeljeni između obrane Treće Republike i zaštite slobode savjesti za sve građane, uključujući i političke protivnike. Istodobno je oslabio francusko vojno zapovjedništvo, jer je više od deset godina diskriminacije pri promicanju časnika imalo posljedice koje su se pokazale teško procjenjivima u prvim mjesecima Prvog svjetskog rata.[11][12]
Izvori
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.