AGS-17 Plamya
| AGS-17 Plamya | |
|---|---|
| Datoteka:30-мм автоматический гранатомет АГС-17 Пламя.jpg | |
| Vrsta | Automatski bacač granata |
| Država podrijetla | Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg SSSR |
| Povijest uporabe | |
| U službi | 1992. - danas |
| U uporabi u | Vidi korisnici |
| Ratovi | Afganistansko-sovjetski rat Prvi čečenski rat Građanski rat u Siriji |
| Povijest proizvodnje | |
| Projektant | Dizajnerski ured KBP |
| Projektirano | 1967. |
| Proizvođač | Dizajnerski ured KBP |
| Razdoblje proizvodnje | 1971. - danas |
| Masa | 31 kg |
| Brzina | 185 m/sek. |
AGS-17 Plamya (rus. Пламя; hrv. Plamen) je sovjetski bacač granata kojeg je dizajnirao ured KBP te se i danas proizvodi u tvornici u Tuli.
Opis
AGS-17 je namijenjen kao teško oružje vatrene potpore pješaštvu te je dizajniran kako bi ga vojnici mogli koristiti zajedno s postoljem ili je montiran na vozilo. AGS-17 izbacuje 30 mm granate te je namijenjen gađanju lakih i težih ciljeva.
Razvoj
Razvoj AGS-17 (rus. Avtomatischeskyi Granatmyot Stankovyi; hrv. Automatski bacač granata) je započeo u SSSR-u 1967. godine kroz dizajnerski ured OKB-16 (današnji dizajnerski ured KBP) u ruskom gradu Tuli. Njegov razvoj je najvjerojatnije bio nadahnut sovjetsko-kineskim pograničnim sukobom krajem 1960-ih. Tada je sovjetska vojska preko Vijetnama dobila na raspolaganje nekoliko američkih automatskih bacača granata. Ti bacači su se pokazali najučinkovitijim oružjem potpore vlastitog pješaštva protiv tipičnog kineskog napada "velikim ljudskim valom". Američki bacači su omogućavali blisku i srednju vatrene podrške pješaštvu protiv neprijateljskih vojnika te ne-oklopnih ciljeva kao što su kamioni i druga oprema.
Prvi prototip novog oružja se počeo testirati 1969. a masovna proizvodnja je započela 1971. U tom vremenskom razdoblju razvijena je posebna inačica AG-17 koja je ugrađivana u Mil Mi-24 Hind jurišne helikoptere. Iako AGS-17 nije korišten u sovjetskom sukobu s Kinom, sam bacač su uvelike koristile sovjetske vojne trupe tokom rata u Afganistanu kao oružje vatrene podrške pješaštva ili se montirao na oklopne transportere i kamione.
AGS-17 je još u uporabi ruske vojske kao oružje vatrene podrške pješačkim postrojbama te je na vojnim vozilima instaliran zajedno sa strojnicama, lanserima s navođenim raketama i optičkom opremom. Posebna inačica AG-17A je instalirana na nekoliko Mil Mi-8 transportnih helikoptera. Ta inačica je koristila posebni mehanizam te daljinski upravljani okidač.
Sam AGS-17 će zamijeniti noviji AGS-30. Sličnosti s prijašnjim lanserom su da koristi isto streljivo kao prethodnik ali je težak samo 16 kg.
Streljivo
Automatski bacač granata AGS-17 koristi 30 mm granate kalibra 30x29 mm koje su pohranjene u čeličnim kutijama (okvirima). Koriste se dvije vrste streljiva i to:
- VOG-17M - granata s visoko eksplozivnom fragmentacijskom bojevom glavom;
- VOG-30 - granata slična prethodnom modelu ali sadrži bolje eksplozivno punjenje čime se povećava eksplozivni radijus.
Bugarska industrija oružja Arcus proizvodi ručne granate AR-ROG koje su temeljene na streljivu VOG-17 i UZRGM osiguračima.[1]
Čečenski i drugi pobunjenici i teroristi sa sjevernog Kavkaza su kao streljivo primjenjivali improvizirano izrađene ručne granate koje su nazivali "katabka".
Korisnici
Postojeći korisnici
- Datoteka:Flag of Russia.svg Ruska Federacija
- Datoteka:Flag of Afghanistan.svg Afganistan[2]
- Datoteka:Flag of Angola.svg Angola[2]
- Datoteka:Flag of Bulgaria.svg Bugarska: na temelju licence proizvodi ga lokalna industrija oružja Arsenal AD.
Crna Gora: koristi se model M93 (BGA) kojeg proizvodi srpska industrija Zastava Arms.[2]- Pogreška pri izradbi sličice: Čad[2]
- Datoteka:Flag of Finland.svg Finska: finska vojska je bacač granata koristila pod oznakom 30 KrKK AGS-17 a 2005. ga je zamijenio Heckler & Koch GMG.[3]
- Datoteka:Flag of Georgia.svg Gruzija[4]
- Datoteka:Flag of India.svg Indija[2]
- Datoteka:Flag of Iraq.svg Irak: proizvodi se na temelju licence.[2][5]
- Datoteka:Flag of Iran.svg Iran[2]
- Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg NR Kina: poizvodi ga domaća industrija Norinco.[2][5]
- Pogreška pri izradbi sličice: Kuba[2]
Latvija- Datoteka:Flag of Mozambique.svg Mozambik[2]
- Datoteka:Flag of Nicaragua.svg Nikaragva[2]
Poljska[2]- Datoteka:Flag of Syria.svg Sirija: u službi Slobodne sirijske vojske.[6]
- Datoteka:Flag of North Korea.svg Sjeverna Koreja[7]
- Datoteka:Flag of Serbia.svg Srbija: domaća vojna industrija Zastava Arms na temelju licence proizvodi vlastiti model Zastava BGA 30mm (M93).[2]
- Datoteka:Flag of Vietnam.svg Vijetnam
Bivši korisnik
Izvori
- ↑ Arcus AR-ROG defensive hand grenade - Bulgaria
- ↑ 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 2,12 Jones, Richard D. Jane's Infantry Weapons 2009/2010. Jane's Information Group; 35. izdanje (27. siječnja 2009.) ISBN 978-0-7106-2869-5.
- ↑ . Hem.passagen.se ID: hem_passagen_se.
- ↑ . Geo-army.ge ID: geo_army_ge.
- ↑ 5,0 5,1 A new generation of AGLs
- ↑ The FSA Captures An Unusual Weapon
- ↑ FAS.org