Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Žuti Ujguri

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Žuti Ujguri /Juguri/, Turkijski narod nastanjen u kineskoj provinciji Gansu podrijetlom od starog naroda Huiqu koji se javlja još za dinastije Tang (518-907), i koji postepeno prelaze zapadno od Žute rijeke. Njihove potomke danas poznajemo kao Žute Ujgure a govore jezicima koji pripadaju turkijskoj (Yogïr ili Sarïg Yogïr ) i mongolskoj (Yogor, Šera Yogor ) skupini, dok ih dio govori i kineski. Juguri su bili stočari i lovci, a naseljavanjem u Gansuu počinju se baviti i ratarstvom. Od stoke Žuti Ujguri drže tibetske volove, ovce, koze, konje i kamile. Nastamba im je jurta. Ženidbu ugovaraju roditelji dok su još u dobi između 12 ili 13 godina, ili ponegdje između 15 i 17. Za vrijeme bračne ceremonije mladi par konzumira janjeći but, čiju kost nakon toga oni čuvaju kroz vrijeme od nekoliko godina, da bi potom nova nevjesta odlazila k muževoj obitelji. Na prvi bebin rođendan okuplja se veliki broj uzvanika, od kojih bi svako sebi odrezao parče bebine kose . Žuti Ujguri su šamanisti, a njihov duhovni svijet napučen je brojnim bogovima, demonima i duhovima. Šaman se bavi liječenjem bolesti, komunicira sa duhovima. Vjeruju u reinkarnaciju (neprekidni ciklus smrti i ponovnih rođenja), i prakticiraju obožavanje predaka. Žuti Ujguri dijelom su prešli na lamaizam, dok je drugi dio ostao vjeran šamanizmu.

Vanjske poveznice