Željeznički kolodvor Novi Vukovar

Novi Vukovar
Zgrada željezničkog kolodvora Novi Vukovar tijekom povijesnog govora predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana po dolasku Vlaka mira u Vukovar, 1997. godine Zgrada željezničkog kolodvora Novi Vukovar tijekom povijesnog govora predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana po dolasku Vlaka mira u Vukovar, 1997. godine
Opće informacije
Upravitelj	Hrvatske željeznice
Pruge	Vinkovci – Vukovar
Duljina pruge	18,7 km
Značaj	Glavni kolodvor grada Vukovar, dio međunarodnog teretnog koridora RFC10 Alpe – zapadni Balkan
Otvorenje	1891. godine
Arhitektonski podaci
Arhitektonski stil	Austro-Ugarski historicizam (kasno 19. st.)
Arhitekt	Nepoznat
Lokacija
Adresa	Priljevo ul. 2
Grad	Vukovar
Županija	Vukovarsko-srijemska županija
Država	Hrvatska
Koordinate	45°21′43″N 18°59′15″E

<mapframe latitude="45.36194" longitude="18.98754" zoom="15" width="250" height="200" />

Željeznički kolodvor Novi Vukovar je željeznički kolodvor u gradu Vukovaru, u Hrvatskoj. Nalazi se u ulici Priljevo 2, u području vukovarske luke na rijeci Dunav, bliže središtu grada Vukovara. Željezničkim kolodvorom upravljaju hrvatske željeznice i služi kao jedan od dva aktivna željeznička kolodvora u gradu uz, danas primarni, Vukovar – Borovo Naselje. (Treći kolodvor, Stari Vukovar na Sajmištu, izvan je funkcije zbog ukidanja željezničke pruge prema Tovarniku). Današnja važnost željezničkog kolodvora Novi Vukovar leži prije svega u tome što povezuje luku Vukovar, najveću riječnu luku u Hrvatskoj, sa hrvatskom željezničkom mrežom preko Kolodvora Vinkovci, omogućujući teretni i putnički promet između luke Vukovar i ostatka Republike Hrvatske.

Povijest

Zgrada kolodvora izgrađena je 1891. godine u arhitektonskom stilu austro-ugarskih željeznica. Sastoji se od podruma, prizemlja i kata s centralnim risalitom te verandom okrenutom prema peronima. Tijekom Hrvatskog rata za neovisnost kolodvor je pretrpio oštećenja, a njegova povijesna zgrada ostala je uglavnom neobnovljena nakon rata.

Dana 8. lipnja 1997. godine kolodvor Novi Vukovar postao je središte povijesnog simboličnog događaja tijekom mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, istočne hrvatske regije uz Dunav u ustavni pravni položaj republike Hrvatske. „Vlak mira“, koji je prevozio oko 2.000 vraćenih vukovarskih stanovnika, u kojemu su bili i hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, te visoki dužnosnici, članovi klera, diplomati i javne osobe, stigao je iz Zagreba preko Vinkovaca u grad Vukovar. Po dolasku kolodvor je bio mjesto ceremonije i povijesnog govora predsjednika Tuđmana, ispred zgrade kolodvora izvedena je prvi put nakon rata u Vukovaru , hrvatska himna Lijepa naša domovino a minutom šutnje odana je počast svim stradalim civilima i braniteljima grada Vukovara. Tisuće ljudi iz cijele Hrvatske, predstavnici svih nacionalnih manjina i članovi UNTAES dočekali su vlak, a kolodvor je simbolično postao vrata povratka raseljenih stanovnika i potvrde hrvatskog suvereniteta na području hrvatskog Podunavlja.

Obnova kolodvora

Zgrada željezničkog kolodvora Vukovar jedna je od posljednjih ratom oštećenih građevina u gradu. Iako je tehnička dokumentacija za njezinu rekonstrukciju izrađena 2011. godine, obnova do danas nije započela. Tada je procijenjena vrijednost radova iznosila oko 7,5 milijuna kuna.

Peronsko područje i putnički sadržaji kolodvora modernizirani su u sklopu obnove, uključujući natkrivenu čekaonicu, povišeni peron, modernu pristupnu rampu, obnovljenu signalizaciju te elektronički prikaz dolazaka i odlazaka vlakova.

Izvori

• Zdenka Baždar, Planovi i nacrti izgradnje željezničke mreže na području Vukovara u razdoblju 1850.-1914., Scrinia Slavonica : Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, sv. 2, br. 1, 2002.
• Vukovarski željeznički kolodvor još uvijek čeka svoju obnovu, Narod.hr
• Nadogradnja i elektrifikacija željezničke pruge Vinkovci – Vukovar, HŽ Infrastruktura