Štivor
| Štivor | |
|---|---|
  Štivor | |
| Entitet | Republika Srpska |
| Općina/Grad | Prnjavor |
| Zemljopisne koordinate | 44°54′29″N 17°42′32″E / 44.90813°N 17.70875°E |
Štivor je naseljeno mjesto u sastavu općine Prnjavor, Republika Srpska, BiH.
Povijest
Štivor se pod tim imenom u povijesnim vrelima prvi put spominje 1891. godine. Iste se godine doseljavaju talijanske obitelji iz Trenta u ovaj kraj. Proljeća iste godine podignuta je kapela sa drvenim zvonikom u središtu budućeg naselja oko koje su bile drvene kolibe za stanovanje. U upravnoj organizaciji Katoličke Crkve naselje je pripadalo prnjavorskoj župi. Župa Mahovljani je malo potom darovala Štivoru crkveno zvono. Prva crkva u Štivoru zgotovljena je 1898. godine na mjestu drvene kapele. Od 1917. do 1945. bilo je u sastavu župe u Šibovskoj, nakon čega je opet u prnjavorskoj župi. Druga crkva u selu je podignuta 1922. godine. Treća je podignuta 1979. godine. Zvonik je dograđen 1985. ali nije uz crkvu. Glavni je zid oltara oslikan 1989. godine freskom koja prikazuje doseljavanje Talijana iz Trenta na sjeverozapad današnje BiH te njihovu postojanu vjernost Kristovom križu. Tada je preuređen oltar i pod te su postavljeni su novi kipovi. Dvorištu crkve rese dva kamena granita s trentinskih brda. Na jednom od njih je križ uz koji vjernici vrše svoj obred na dan sv. Ivana Krstitelja. Broj stanovnika rastao je sve do pred velikosrpsku agresiju na Hrvatsku i BiH. Vrhunac broja stanovnika bio je 1991. kad je u Štivoru živilo 496 osoba. Zbog rata broj stanovnika je opao i danas (2023.) je u Štivoru živi oko 190 Talijana.[1] Veliki broj stanovnika, osobito mladih se vratio u pradomovinu predaka Italiju.
U Štivoru je danas filijalna crkva sv. Ivana Krstitelja.[2]
U naselju djeluje Udruženje Italijana Štivor - Klub Trentini“.[2]
Stanovništvo
U Štivoru žive katolički stanovnici, većinom talijanskog podrijetla. U selu je filijalna crkva župe Prnjavora.[3] Talijani su u ovaj kraj doselili u vrijeme Austro-Ugarske, zbog ondašnjih poplava i odrona koji su snašli Trentino. Uz Štivor, Talijani su se u prnjavorskom kraju doselili i u Devetinu i Palačkovce.[4] Glavni val doseljavanja krenuo je 1882. godine uglavnom zbog ekonomskih razloga. Tadašnji sjever Italije trpio je od siromaštva i gladi. Stoga je Austro-Ugarska dala preseliti nekoliko stotina obitelji iz planinskih područja oko Valsugane kod Trenta u pitome i zbog turske okupacije opustjele krajeve oko Prnjavora i Banje Luke. Najpoznatije talijanske naseobine u sjevernoj BiH bile su Štivor i Mahovljani kod Laktaša.[2]
Izvor
- ↑ (srp.) Italijanska crkva u Štivoru . Upoznaj Srpsku. Pristupljeno 14. kolovoza 2023.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 OBILJEŽENA 130. OBLJETNICA NASELJAVANJA TALIJANA U ŠTIVOR KOD PRNJAVORA. KTA BK BiH. 26. lipnja 2012. Pristupljeno 14. kolovoza 2023.
- ↑ BANJA LUKA - ČELINOVAC - PRNJAVOR KATOLICI IZ POLJSKE U POHODU STAROME KRAJU Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije BiH . KTA BK BiH. 20. kolovoza 2014. Pristupljeno 14. kolovoza 2023.
- ↑ PUT NAS DOVEO: Iz Italije u Prnjavor - život u Štivoru - 13.03.2022., kanal tvk3 na YouTubeu. Pristupljeno 14. kolovoza 2023.
Vanjske poveznice
| |||||